Strategija ishrane u sportu: Kako pravilno planirati obroke
Pravilno planiranje obroka pre, tokom i posle fizičke aktivnosti predstavlja ključni element svakog uspešnog treninga, spajajući naučna saznanja i lično iskustvo sportista.
Izaberi iznos ili skeniraj kod bez iznosa pa ga upiši u banci. Novac ide direktno na račun autora (GoSimple), Trek ne uzima ništa i nije posrednik u plaćanju.
Na telefonu: preuzmi kod, pa ga u aplikaciji banke učitaj iz galerije.
Jutarnji trening i navike
Rane fizičke aktivnosti koje počinju u zoru često donose dilemu o unosu hrane. Mnogi rekreativci i sportisti biraju da započnu svoje jutarnje trčanje ili vožnju bicikla bez unosa čvrstih namirnica. Glavni razlozi za ovakav pristup često su praktične prirode, jer rano buđenje ostavlja malo prostora za varenje i pripremu.
Umesto obroka, fokus se stavlja na postepeno buđenje uz šoljicu kafe i odgovarajuću hidrataciju elektrolitima. Iako naučne studije često sugerišu da je unos ugljenih hidrata poželjan pre napora, lična tolerancija i navika igraju veliku ulogu. Mnogi vežbači otkrivaju da se osećaju sasvim dobro i stabilno tokom devedesetominutnih treninga bez prethodnog doručka.
Izbegavanje hrane pre zore takođe smanjuje mogućnost stomačnih tegoba i daje osećaj slobode. Kada nema potrebe za planiranjem dodatnog obroka u ranim satima, fokus ostaje isključivo na samom kretanju i buđenju tela. Naravno, ovakav izbor možda nije univerzalno idealan, ali funkcioniše za veliki broj ljudi koji preferiraju jednostavnost.
Dnevni raspored i popodnevni napor
Drugačiji pristup važi za popodnevne ili večernje treninge, koji se obično odvijaju nakon što je telo već unelo nekoliko redovnih obroka tokom dana. Kada sportisti treniraju dva puta dnevno, popodnevna sesija se nadovezuje na doručak i ručak, što obezbeđuje dovoljno energije bez posebnih komplikovanih protokola.
U situacijama kada prođe više sati od poslednjeg obroka, lagana užina pre izlaska na stazu može biti korisna. To može biti banana, nekoliko urmi ili energetski gel koji brzo obezbeđuje potrebne ugljene hidrate. Ključ je u tome da se unese tačno onoliko goriva koliko je dovoljno da se izbegne pad snage, a da se pritom ne optereti stomak.
Ravnoteža između naučnih preporuka i sopstvenog osećaja predstavlja temelj napretka u sportskoj nutricioniji. Svako telo reaguje drugačije, pa je eksperimentisanje sa različitim vrstama namirnica i tajmingom najbolji način da se pronađe sopstveni ritam koji donosi najbolje rezultate.
Izvor: Brady Holmer, Physiologically Speaking · Fotografija: Pexels / Freepik (ilustracija)

