Kako je amaterski astronom otkrio praistorijski krater
Istraživanje digitalnih mapa iz kućnog okruženja dovelo je do neverovatnog geološkog otkrića koje je privuklo pažnju svetske naučne javnosti.
Amaterski astronom je proučavajući satelitske snimke u potrazi za mestom za kampovanje slučajno naišao na ostatke gigantskog udara asteroida starog 390 miliona godina.
Izaberi iznos ili skeniraj kod bez iznosa pa ga upiši u banci. Novac ide direktno na račun autora (GoSimple), Trek ne uzima ništa i nije posrednik u plaćanju.
Na telefonu: preuzmi kod, pa ga u aplikaciji banke učitaj iz galerije.
Slučajno otkriće sa satelitskih mapa
Posmatranje geografskih detalja preko računarskih ekrana odavno je prestalo da bude rezervisano samo za profesionalne istraživače i kartografe. Entuzijasti širom sveta često provode vreme analizirajući snimke terena iz čiste radoznalosti ili planirajući buduća putovanja i odmore u prirodi. Upravo tokom jedne takve rutinske pretrage popularnih internet servisa za mapiranje, pasionirani ljubitelj astronomije primetio je neobičnu kružnu formaciju u šumovitom predelu.
Obasjan specifičnom topografijom i pravilnim linijama koje su se jasno isticale na topografskim snimcima, ovaj predeo je odskakao od okoline. Iako je primarni cilj pretrage bio pronalazak pogodne lokacije za postavljanje kampa, pažnju posmatrača privukla je geometrija terena koja je ukazivala na to da se u prirodi krije nešto daleko značajnije od obične turističke destinacije. Posmatranje iz ptičje perspektive otkriva reljefne oblike koji sa zemlje često ostaju potpuno nevidljivi ljudskom oku.
Potvrda naučne zajednice i geološki dokazi
Nakon što je neobična formacija prijavljena nadležnim institucijama, stručnjaci su pokrenuli detaljna terenska istraživanja kako bi utvrdili poreklo ove strukture. Geolozi su ubrzo izašli na teren da analiziraju sastav stena i uzorke tla sa ove lokacije. Proučavanjem minerala otkriveni su specifični geološki pokazatelji koji nastaju isključivo pod dejstvom ekstremnih pritisaka i temperatura, poput onih koje oslobađa udar nebeskog tela ogromne mase o površinu naše planete.
Laboratorijske analize su nedvosmisleno pokazale da je reč o gigantskoj depresiji širini od dvadeset i pet kilometara, nastaloj pre otprilike trista devedeset miliona godina. Ovakva otkrića podsećaju nas na burnu prošlost Zemlje i stalnu opasnost koju su kosmički uticaji predstavljali u dubokoj geološkoj istoriji. Takođe, ovaj slučaj potvrđuje koliko amaterska radoznalost i savremena tehnologija mogu doprineti razvoju moderne nauke i novim saznanjima.
Izvor: ScienceDaily · Fotografija: Pexels / Freepik (ilustracija)