„Nadmoć Zapada nad Istokom nije počela od oružja, nego od znanja." | Mirko Dautović | Agelast 339
Slušanje se nastavlja i kada se ekran ugasi, dok god je ova stranica otvorena. Zvuk dolazi sa servera emisije.
O čemu je epizoda
Da li ste videli naš sajt? https://agelast.io/Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rsZapad, Istok, Treći svet, Bliski i Daleki istok, pojmovi su koje svakodnevno koristimo, a čije poreklo većina nas retko preispituje. Iako zvuče kao geografske odrednice, te podele su političke, nastale u konkretnom istorijskom trenutku i sa konkretnim ciljem: da objasne i opravdaju dominaciju jednog dela sveta nad drugim. Kako je taj pogled nastao, tema je ovonedeljne epizode.Putopisi su oblikovali sliku o „civilizovanom zapadu“ i „zaostalom istoku“, koja je dodatno učvršćena kroz naučni rasizam. Sve to je poslužilo kao podloga trgovačkim kompanijama i kolonijalnim administracijama da uspostave vojnu, ekonomsku i političku kontrolu nad teritorijama čije je stanovništvo unapred označeno kao manje vredno.O tome kako su putopisi, naučne ekspedicije i trgovačke kompanije oblikovale način na koji zapadne imperije gledaju na ostatak sveta, te šta nam to govori o odnosima moći koji i danas oblikuju međunarodnu politiku, u novoj epizodi podkasta razgovaramo sa Mirkom Dautovićem.Mirko Dautović je analitičar i profesor međunarodnih odnosa, specijalizovan za imperijalizam, orijentalizam i postkolonijalnu teoriju. Dolazi iz Beograda, na Kembridžu je završio master iz međunarodnih studija, a profesor je na Webster univerzitetu u Taškentu, glavnom gradu Uzbekistana.Dautović priču o imperijalnim očima smešta u širi kontekst nastanka modernog sveta. Druga polovina 17. i čitav 18. vek donose preokret: velika istočna carstva počinju da slabe, Osmanlije trpe poraz u Velikom bečkom ra
Još iz emisije
- Beograd ima više od 60 tropskih noći godišnje | dr Ivan Simić, dr Ana Šabanović | Agelast 349
- Kojim vrstama preti nestanak? Prva crvena knjiga sisara Srbije | Milan Paunović | Agelast 348
- Kako su evolucija mozga i društveni život doveli do pojave morala? | Biljana Stojković | Agelast 347
- Život i delo Mike Alasa | Matematičar, ribar, izumitelj, putopisac | Saša Šepec | Agelast 346
- „Pamćenje gusenice se prenosi na leptira, čak i u sledeću generaciju" | Miloš Popović | Agelast 345
- „Dobar fotograf je onaj koji čini vidljivim ono što je nevidljivo“ | Muhammed Muheisen | Agelast 344
- „Mi volimo da kažemo, ne da smo lokalni mediji nego mediji zajednice”, Južne vesti/021/Glas Šumadije
- Kako pauci lete kilometrima bez krila i prave mrežu jaču od čelika? | dr Gordana Grbić | Agelast 343
- „Tranzistor je najznačajniji izum modernog doba" | dr Vladimir M. Milovanović | Agelast 342
- „U rimskoj areni u Viminacijumu smo pronašli afričkog leoparda" | dr Sonja Vuković | Agelast 341
- "Kako se u nauci dolazi do najboljeg znanja?", filozofija etike i AI u obrazovanju, dr Vlasta Sikimić
- „Previše nagrada smo dobili, pa sam htio srušiti sve i krenuti od nule" | Damir Urban | Agelast 340

