Ugljen otkriva tajne pećinskih slika: Nova saznanja o umetnosti starijoj od 13.000 godina
Precizno datiranje drevnih crteža u pećini Font-de-Gom u Francuskoj, zahvaljujući otkriću skrivenog uglja u pigmentima, donelo je revolucionarne uvide u starost i razvoj paleolitske umetnosti.
Izaberi iznos ili skeniraj kod bez iznosa pa ga upiši u banci. Novac ide direktno na račun autora (Trek redakcija), Trek ne uzima ništa i nije posrednik u plaćanju.
Na telefonu: preuzmi kod, pa ga u aplikaciji banke učitaj iz galerije.
Novi pogled na drevne pigmente
Dugo se smatralo da crni pigmenti korišćeni za stvaranje pećinskih slika sadrže isključivo mineralne komponente. Međutim, najnovija naučna analiza sprovedena u pećini Font-de-Gom, poznatoj po svojim impresivnim paleolitskim umetničkim delima, otkrila je prisustvo uglja unutar ovih naizgled homogenih materijala. Ovo otkriće je ključno jer omogućava primenu radiokarbonskog datiranja, metode koja se oslanja na raspad ugljenika-14, a koja do sada nije mogla biti precizno primenjena na ove specifične crteže.
Naučnici su pažljivim istraživanjem uspeli da izoluju čestice uglja koje su bile sakrivene unutar crnih pigmenata. Ova inovativna primena tehnike radiokarbonskog datiranja omogućila je po prvi put precizno utvrđivanje starosti pojedinih slika u pećini. Rezultati su prevazišli očekivanja i pružili konkretne podatke o vremenskim periodima kada su ova umetnička dela nastajala, otvarajući novo poglavlje u razumevanju praistorijske umetnosti.
Vremenske linije paleolitske umetnosti
Najznačajnije otkriće odnosi se na sliku bizona, za koju je sada precizno utvrđeno da je nastala pre otprilike 13.000 godina. Ovo datiranje postavlja ovaj crtež u kasni period paleolita, pružajući dragocene informacije o fauni i umetničkim tehnikama tog doba. Daljom analizom, utvrđeno je da su pojedini delovi prikaza maskolikih figura dodavani tokom više različitih, vremenski udaljenih perioda. To ukazuje na složeniji proces stvaranja i moguće ritualno ili simboličko značenje ovih prikaza.
Ova saznanja naglašavaju da pećinska umetnost nije uvek bila statična tvorevina jednog autora ili jedne generacije. Naprotiv, neka od najvažnijih dela su rezultat dugotrajnog procesa, gde su se generacije nadovezivale ili dopunjavale postojeće crteže. Razumevanje ovih vremenskih slojeva pomaže nam da bolje shvatimo kulturne i društvene prakse naših predaka, kao i njihovu percepciju sveta oko sebe. Pećina Font-de-Gom tako postaje živi muzej koji pripoveda priču o ljudskoj kreativnosti kroz milenijume.
Izvor: ScienceDaily · Fotografija: Pexels / toshihiko tanaka (ilustracija)

