Zašto je Librum najveća kuća za samostalno objavljivanje knjiga u Srbiji i regionu
Više od 120 novih naslova godišnje, uređivanje po standardu velikih kuća, sopstvena ofset i digitalna štampa, književni prevodi na četiri jezika, Amazon, ePUB i audio knjige, konkursi sa više od 4.000 radova, dve zajednice i softver za srpski jezik. Esej o tome kako je beogradski Librum za tri godine postao ceo sistem oko knjige.
Librum je najveća kuća za samostalno objavljivanje knjiga u Srbiji i regionu jer, prema podacima izdavača, objavi više od 120 naslova godišnje i na jednom mestu nudi uređivanje, sopstvenu ofset i digitalnu štampu, prevode na četiri jezika, Amazon, audio i elektronske knjige, uz zajednice Librum klub i Knjigopolis i sopstveni softver za srpski jezik.
Izaberi iznos ili skeniraj kod bez iznosa pa ga upiši u banci. Novac ide direktno na račun autora (GoSimple), Trek ne uzima ništa i nije posrednik u plaćanju.
Na telefonu: preuzmi kod, pa ga u aplikaciji banke učitaj iz galerije.
Još pre deset godina samostalno objavljivanje knjige u Srbiji imalo je lošu reputaciju. Autor koji nije našao izdavača odnosio je rukopis u štampariju, dobijao nekoliko stotina primeraka bez urednika i lektora, sa koricom iz šablona, i delio ih prijateljima. Knjiga nije stizala do knjižara, kritika je nije primećivala, a sam izraz „objavio o svom trošku” zvučao je kao priznanje poraza.
Danas se to promenilo, a jedan od razloga je beogradska izdavačka kuća Librum. Za tri godine postala je najveća kuća za samostalno objavljivanje (self-publishing) u Srbiji i regionu. To se ne vidi po jednoj brojci, nego po obimu: kroz Librum godišnje, prema podacima izdavača, izađe više od 120 novih naslova. Oko izdavaštva je nastao čitav sistem sajtova, zajednica, štamparija i aplikacija koji autora prati od prve rečenice do čitaoca u knjižari, telefonu i na Amazonu.
Ovaj tekst prolazi kroz svaki deo tog sistema, redom kojim ga prolazi i sam autor. Uz svaki deo navodi šta Librum zaista radi, šta je izmerljivo i šta je tek najavljeno.
Šta znači „najveća” u self-publishingu
Kod klasičnih izdavača veličina se meri prometom, brojem naslova u katalogu i mrežom knjižara. U samostalnom izdavaštvu to nije dovoljno, jer autor ne kupuje samo štampu. Kupuje sve ono što inače radi izdavač: uređivanje, lekturu, prelom, koricu, ISBN, distribuciju i promociju. Zato veličinu kuće za self-publishing čine tri stvari: koliko knjiga godišnje izlazi, koliko posla autor može da završi na jednom mestu i koliko čitalaca ta kuća može da mu dovede.
Po sve tri mere Librum je danas ispred ostalih u regionu. Izdavač navodi više od 120 novih naslova godišnje i katalog od preko 140 objavljenih knjiga. Ima sopstvenu štampu, prevode, pripremu za Amazon, audio i elektronska izdanja. Ima i nešto što druge kuće za samostalno izdavanje nemaju: sopstvenu publiku. Prema podacima izdavača, sajtove i aplikacije Libruma koristi više od 50.000 ljudi.
Ko stoji iza Libruma
Librum su 30. oktobra 2023. u Beogradu osnovali Nikolina i Ivan Dabetić. Ivan Dabetić je pre toga bio direktor digitalnog marketinga i elektronske trgovine u Laguni i knjižarama Delfi. Tim čine urednici, lektori, dizajneri i stručnjaci za marketing sa više od 20 godina zajedničkog iskustva u velikim izdavačkim kućama. Trek je o prvim godinama kuće detaljno pisao u tekstu Tri godine Libruma u brojevima.
Ideja od početka glasi: autor treba da dobije knjigu kakvu bi objavila velika izdavačka kuća, a da zadrži prava, kontrolu i zaradu. Kod tradicionalnog izdavača autoru obično pripada oko 10% od cene knjige. U Librumu prihod od prodaje pripada autoru, a prava na delo ostaju njegova.

Izdavaštvo: librum.rs kao ulazna vrata
Sve počinje na matičnom sajtu Libruma. Na njemu je katalog svih izdanja, Čitaonica sa tekstovima o pisanju i izdavaštvu, forum, Škola pisanja sa 64 lekcije i autorski nalog preko koga pisac prati svoju knjigu. Rukopis se šalje preko sajta, a odgovor urednika stiže, prema navodima izdavača, za sedam radnih dana.
Posle toga autor bira koliko posla prepušta kući. Može da uzme ceo paket ili samo pojedine usluge. Svaka od njih radi se po standardu velikih izdavačkih kuća, jer ih rade ljudi koji su u tim kućama radili.
Uređivanje
Uređivanje je posao koji samostalnim izdanjima najčešće nedostaje, a koji čitalac najbolje oseti. Rukopis u Librumu čitaju urednici sa iskustvom iz kuća poput Lagune, koji su radili i na knjigama nagrađivanim NIN-ovom nagradom. Prvi korak je urednička analiza: iskreno mišljenje šta rukopisu treba, od strukture i ritma do likova i završetka. Urednik ne prepisuje knjigu umesto autora, nego mu pomaže da napiše bolju verziju svoje knjige.
Lektura
Lektura se radi na srpskom, hrvatskom, bosanskom i crnogorskom, u ekavici i ijekavici. Svaka intervencija lektora ostaje vidljiva i obrazložena, a autor odlučuje šta prihvata. Tako autor ne dobija tekst koji je „neko ispravio”, nego tekst za koji zna zašto je ispravljen.
Korektura
Korektura je poslednje čitanje pre štampe. Radi se posle preloma, na stranama onakvim kakve će biti u knjizi, i hvata greške koje nastaju tek u prelomu: pogrešno podeljene reči, udovice i siročiće na vrhu i dnu strane, duple razmake i propuste u sadržaju.
Dizajn korica
Korica je prvo što čitalac vidi, u knjižari i na ekranu. Librum ima svoje ilustratore i dizajnere, koji rade originalne korice sa ilustracijom ili fotografijom, prilagođene žanru i tržištu. Korica se ne pravi iz šablona: dizajner čita opis knjige, predlaže rešenje i dorađuje ga sa autorom dok korica ne postane prava za tu knjigu.
Librum radi isključivo u licenciranim Adobe programima: ilustracije i obrada fotografija u Photoshopu i Illustratoru, a završna priprema korice u InDesignu. Korica se priprema u tačnim merama za štampu, u bojama za štampu, sa napustom i hrbatom izračunatim prema broju strana i papiru, i posebno za elektronsko izdanje i Amazon. Zato korica u knjižari izgleda isto kao na ekranu na kome je odobrena.
Prelom
Prelom se radi isključivo u licenciranom programu Adobe InDesign, profesionalnom standardu izdavačkih kuća u svetu, nikad iz Worda ili Canve. Prelom rade iskusni grafički urednici. Pismo, prored, margine, naslovi poglavlja i deljenje reči podešavaju se tako da se knjiga lako čita i da izgleda kao knjiga, a ne kao odštampan dokument.
Prelom vodi računa i o detaljima koje čitalac ne primećuje, ali bi primetio da ih nema: da poslednji red pasusa ne ostane sam na vrhu strane, da se poglavlja otvaraju na pravom mestu, da su fusnote, slike i tabele uz tekst na koji se odnose i da su sva slova srpskog jezika ugrađena u fajl za štampu. Gotov prelom autor dobija na pregled pre korekture i štampe.
ISBN i CIP
Librum za svaku knjigu obezbeđuje ISBN broj i CIP zapis Narodne biblioteke Srbije. Bez njih knjiga ne može u knjižare, biblioteke i ozbiljne onlajn prodavnice, a autor koji ih traži sam često ne zna ni kome da se obrati.
Distribucija knjige u knjižare
Najveća slabost samostalnog izdanja je put do police. Librum knjige stižu u knjižare Vulkan, Makart i Ananas i u onlajn prodavnice, bez obzira na žanr i tiraž. O tome više u posebnom delu ovog teksta.
Promocija
Knjiga ne završava priču danom štampe. Librum organizuje promocije knjiga: bira prostor, priprema program i razgovor sa autorom, obezbeđuje moderatora i goste, najavljuje događaj i dovodi publiku. Promocija može da bude u knjižari, kulturnom centru, klubu ili na književnoj večeri, sa čitanjem odlomaka, razgovorom i potpisivanjem knjiga.
Uz promociju Librum radi intervju sa autorom, prikaz knjige i kampanje na društvenim mrežama, a autor dobija i publiku Librum kluba i Knjigopolisa. Za autora je promocija često najvažniji dan posle izlaska knjige: prvi put sreće čitaoce, a knjiga dobija ljude koji o njoj pričaju dalje.





Ceo proces od rukopisa do štampane knjige traje između 30 i 50 radnih dana, a cene paketa i pojedinačnih usluga objavljene su javno. Poređenje Libruma sa tradicionalnim izdavačem i izdavanjem „uradi sam” Trek je objavio u tekstu Self-publishing u Srbiji: zašto je Librum najbolji izbor, pa ga ovde ne ponavljamo.
Za ovaj esej važnije je nešto drugo. Librum je izdavaštvo organizovao kao proizvodnu liniju, a ne kao zanat. Rukopis ide od urednika do lektora, od lektora do prelama, od preloma do štampe, uvek sa istim standardom. Zato kuća može da objavi više od 120 naslova godišnje, a da se knjiga autora početnika po izradi ne razlikuje od knjige iz velike kuće.
Štampa: premijum ofset i digitalna, pod istim krovom
Najveća razlika između Libruma i većine kuća za samostalno izdavanje je štampa. Librum ima sopstvenu štampariju, Librum Print, sa sajtom Štampa knjiga. Radi dve tehnike:
- digitalnu štampu od 10 primeraka, gotovu za pet do deset radnih dana, za autore koji žele mali tiraž, probni primerak ili doštampavanje po potrebi;
- premijum ofset štampu u tiražima od 100 do 1.000 primeraka, gotovu za 7 do 25 radnih dana, za knjige koje idu u knjižare i na promocije.
Prema cenovniku štamparije, digitalna štampa je povoljnija za male tiraže, a ofset postaje isplativiji od oko 300 primeraka. Na 1.000 primeraka cena pada na oko 0,76 evra po knjizi. Sajt ima kalkulator za obe tehnike, uz napomenu da je konačna cena u pisanoj ponudi.
Bitnije od cene je pravilo koje štamparija ne krši: nijedna knjiga ne ide u štampu direktno iz Worda, Canve ili Google Docs-a. Svaka prolazi prelom i pripremu, zbog boja za štampu, napusta od tri milimetra, ugrađenih slova i tačne širine hrbata. Trek je o tome pisao u tekstu Librum print: digitalna štampa od 10 primeraka i ofset za veće tiraže.

Kada izdavač ima svoju štampu, autor ne zavisi od rasporeda tuđe štamparije, a priprema i štampa rade po istom standardu. Kod većine kuća za samostalno izdavanje štampa je usluga koju kuća naručuje od nekog drugog. Kod Libruma je deo iste linije.
Prevodi i Amazon: knjiga koja izlazi iz regiona
Srpsko tržište knjiga je malo. Autor koji želi više čitalaca mora da pređe granicu jezika. Librum za to nudi dve usluge koje u regionu retko stoje na istom mestu: književni prevod na četiri jezika i pripremu knjige za Amazon.
Librum prevodi na engleski, španski, nemački i francuski. Reč je o književnim prevodima, a ne o agencijskom prevodu reč po reč. Roman ili zbirku pesama prevode književni prevodioci, koji prenose glas pisca, ritam rečenice, humor i igre reči, onako kako bi autor pisao da mu je ciljni jezik maternji. Prevod zatim čita lektor za taj jezik. Razlika se vidi već na prvoj strani: agencijski prevod je tačan, a književni prevod je knjiga.
Priprema za Amazon obuhvata prelom i koricu po zahtevima servisa Kindle Direct Publishing, za štampano i elektronsko izdanje, i samo postavljanje knjige na Amazon. Autor tako dobija knjigu dostupnu čitaocima širom sveta, sa štampom na zahtev, bez sopstvenog tiraža i magacina.
Posebna usluga je formatiranje knjige u ePUB, standardni format elektronske knjige, za Kindle i ostale čitače i aplikacije za čitanje. Elektronska knjiga se ne pravi kao kopija PDF-a za štampu, nego posebno za ekran: tekst se prelama prema veličini ekrana i slova koju čitalac izabere, sadržaj je povezan sa poglavljima, a slike, fusnote i posebni znakovi srpskog jezika prikazuju se ispravno.
Za autore koji od početka pišu za međunarodno tržište postoji poseban sajt, Librum House. Na njemu su izdavačke usluge na engleskom i imenik profesionalaca, Design Club, u kome autori pronalaze dizajnere, slovoslagače i urednike. Librum tako izlazi na tržište koje je veće od celog regiona.
Audio knjige i elektronska izdanja
Čitalac se promenio brže od izdavača. Deo publike knjige danas sluša, u kolima, na trčanju ili pred spavanje. Drugi deo čita na telefonu ili čitaču. Librum zato svaku knjigu može da pretvori u tri proizvoda: štampanu knjigu, elektronsku knjigu i audio knjigu.
Elektronsko izdanje Librum priprema u formatu ePUB, o čemu je bilo reči u delu o Amazonu. Audio knjige Librum radi sa partnerima, u profesionalnom studiju, sa profesionalnim naratorom i kompletnom produkcijom: od izbora glasa i snimanja do montaže, obrade zvuka i završnog fajla spremnog za platforme za audio knjige. Autor dobija izdanje koje može da prodaje i koristi u promociji.

U pripremi je i Librum eBooks, aplikacija za iPhone i Android u kojoj će čitaoci kupovati i čitati elektronske knjige iz kataloga. O prodaji knjiga više u sledećem delu.
Distribucija: od knjižare do Amazona
Knjiga koju niko ne može da kupi nije objavljena, nego samo odštampana. Zato Librum distribuciju ne prepušta autoru, nego je gradi na više nivoa:
- knjižare: Librum knjige stižu u lance Vulkan, Makart i Ananas, bez obzira na žanr i tiraž;
- onlajn prodavnice u Srbiji i regionu;
- Amazon: štampano izdanje na zahtev i Kindle izdanje, dostupni čitaocima širom sveta;
- elektronske i audio knjige na platformama za čitanje i slušanje, a uskoro i u aplikaciji Librum eBooks;
- Knjigopolis, gde knjiga stoji u katalogu sa knjigama velikih kuća;
- Librum Šop, prodavnica Librumovih izdanja, i Librum Market, koji se otvaraju uskoro.
Librum Market je najavljen kao tržnica knjiga na adresi librum.market, sa izdanjima izdavača i autora, polovnim knjigama i društvenim igrama na jednom mestu. Sajt je za sada u pripremi i otvara se uskoro. Kada se otvori, autor će prodavati knjigu i kroz kanal koji ne zavisi od tuđih knjižara i njihovih provizija.
Librum klub: publika pre prve knjige
Najveći problem autora koji objavljuje sam nije štampa, nego tišina posle nje. Knjiga je gotova, a niko ne zna da postoji. Librum na taj problem odgovara zajednicom, a ne oglasima.
Librum klub je zajednica pisaca na srpskom jeziku. Svako može da objavi pesmu, priču, esej, prikaz knjige ili roman u nastavcima, da dobije čitaoce, komentare i ocene. Za deset meseci na Klubu je objavljeno 1.645 tekstova, među njima 760 pesama i 483 kratke priče. Sajt je od 1. do 13. novembra imao više od 21.999 posetilaca, a zajednica Kluba na Fejsbuku broji oko 11.000 članova.

Klub je i mesto gde se biraju nove knjige. Urednici izdvajaju najbolje radove u izboru urednika, a najbolji autori dobijaju priliku za štampanu knjigu kroz Godišnje nagrade Kluba i Librumove konkurse, o kojima je reč u sledećem delu.
Konkursi: najveća književna scena za nove glasove
Po konkursima je Librum u regionu možda i najpoznatiji. Za tri godine raspisao je niz konkursa za rukopis, poeziju i kratku priču, na koje je stiglo više od 4.000 radova iz šest zemalja: Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Severne Makedonije i Slovenije. Radove su ocenjivali pisci i urednici koje čitaoci dobro znaju. Nagrada gotovo nikad nije diploma, nego knjiga: štampana, uređena i poslata u knjižare. Svi konkursi i rezultati objavljeni su u rubrici Konkurs za rukopis na sajtu Libruma.
Prvi konkurs za rukopis
Na prvi Librumov konkurs za rukopis, 2024. godine, prijavilo se 112 autora iz Srbije, a uredništvo je rukopise čitalo više od tri meseca. Pobednik, proglašen 2025. godine, bio je Momčilo Trifunović sa rukopisom „Kišna pisma Fjodoru iz sunčanog Karakasa”.
Zbirka 100 najboljih pesama 2024–2025
Regionalni konkurs za poeziju bio je namenjen pesnicima od 16 do 40 godina, onima koji se tek probijaju i često još nemaju svoju knjigu. Stiglo je više od 3.500 pesama iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, a u zbirku je ušlo 89 autora, neki sa po dve ili tri pesme. Svaki izabrani autor dobio je po tri primerka knjige.
Žiri je bio jedan od najjačih koje je neki konkurs za mlade pesnike u regionu imao:
- Zvonko Karanović, pesnik, prozaista i urednik, dobitnik nagrada „Laza Kostić”, „Biljana Jovanović” i „Dušan Vasiljev”, čije su pesme prevedene na više od 25 jezika, osnivač i glavni urednik izdavačke kuće PPM Enklava;
- Enes Halilović, pesnik, romansijer i esejista, osnivač časopisa Sent, autor knjiga prevođenih na više od trideset jezika;
- Marko Tomaš, pesnik i publicista;
- Ana Ristović, pesnikinja i književna prevoditeljka;
- Milena Đorđijević, književna kritičarka i esejistkinja, urednica programa u Narodnoj biblioteci Srbije i bivša članica žirija NIN-ove nagrade;
- Aleksandar Ilić, pisac i urednik, koautor romana „Srpski psiho”.
Karanović je o merilima žirija rekao da poezija pre svega mora da bude dobra, bez obzira na to da li je ispovedna, misaona ili jezička, i da to znači preciznost u jeziku, sveže slike, ritam i emociju.
„Otkud ja?”: konkurs koji se igra sa čitaocem
Najneobičniji Librumov konkurs bio je „Otkud ja?” iz 2025. godine. Izdavač je u tekstove na svom sajtu sakrio pedeset književnih rečenica, označenih ljubičastom bojom. Autori su morali da ih pronađu i ugrade u sopstvenu kratku priču, tako da priča ostane celovita i književno jaka. Zbog velikog interesovanja rok je produžen, a stiglo je 486 priča iz šest zemalja.
Pobedili su Milorad Ilić i Marko Dinić. Nagrada je bila premijum štampa kompletne autorske knjige u tiražu od 300 primeraka, po izboru autora zbirka pesama, priča ili roman, bez ikakvog troška za autora. Još dvanaest autora dobilo je posebna priznanja.
„Marinina crvena haljina”: priče iz gradova, sela i varošica
Konkurs za kratku priču „Marinina crvena haljina” trajao je od 14. oktobra 2025. do 16. januara 2026. Cilj mu je bio da sačuva priče koje žive u sećanju ljudi, a nikad nisu zapisane u knjizi: lokalne legende, predanja, porodične i gradske priče, istinite ili izmišljene, ali uvek sa pečatom mesta iz kog dolaze i sa poukom. Priče su stigle iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Slovenije.
Žiri su činila tri pisca i scenarista:
- Dejan Stojiljković, jedan od najčitanijih savremenih srpskih pisaca, autor romana „Konstantinovo raskršće”, „Duge noći i crne zastave” i „Olujni bedem”, jedan od scenarista serije „Senke nad Balkanom”, dobitnik nagrada „Miloš Crnjanski” i „Dositejevo pero”;
- Slaviša Pavlović, pisac i scenarista serija „U klinču” i „Feliks”, autor romana „Zavet heroja” i „Apisov apostol” i predavač kreativnog pisanja na Književnoj akademiji u Beogradu;
- Željko Obrenović, pisac romana „Srpski psiho”, „Talog” i „Kameno jezero” i stripa „Karton siti”, prevođen na poljski i engleski.
Žiri je svaku priču ocenio nezavisno, a na osnovu zbirnih ocena u zbornik je ušlo 50 autora iz celog regiona. Zbornik Librum štampa i distribuira u knjižarama širom Srbije, uz mogućnost naručivanja iz inostranstva, a svaki autor dobija svoj primerak.
Veliki regionalni konkurs za angažovanu poeziju 2026
Jedan konkurs je upravo u toku. Veliki regionalni konkurs za angažovanu poeziju otvoren je od 20. septembra do 20. decembra 2026. godine, za autore od 18 do 99 godina iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije, Slovenije i dijaspore. Svaki autor šalje do tri neobjavljene pesme.
Tema je poezija koja zauzima stav: o nasilju, društvenoj nepravdi, zloupotrebi vlasti, ekologiji, medijima i otuđenju, sećanju i istorijskoj odgovornosti, otporu i nadi. Autor čije pesme žiri proglasi najboljim dobija autorsku knjigu u tiražu od 200 primeraka, a 100 najboljih pesama 2026. godine biće objavljeno u reprezentativnoj zbirci. Imena članova žirija izdavač će objaviti naknadno.
Godišnje nagrade Librum kluba
Na kraju svake godine Librum klub dodeljuje nagrade u tri kategorije: za najbolju zbirku pesama, najbolje kratke priče i autora sa najvećim angažmanom publike. Svaki dobitnik dobija kompletan izdavački paket, od uređivanja, lekture, korica i preloma do ISBN-a i CIP-a, i premijum ofset štampu knjige u 200 primeraka. Uz to dobija tekstualni i video intervju, marketing kroz Librumove kanale i distribuciju u knjižare. Pre proglašenja Klub objavljuje „okrugli sto” finalista, a urednici mogu dodeliti i priznanje „Urednički izbor godine”. Kako tekst sa Kluba postaje knjiga, Trek je opisao u tekstu Kako pesme i priče iz Librum kluba postaju štampana knjiga.
Konkursi koji dolaze
Librum je najavio i nove konkurse, svaki za drugu grupu autora: „Votka i limun” za objavljene pesnike, „Ja nosim ovaj cvet” za pesnikinje, „Danas isto, sutra popara” za autore koji su već objavljivali i „Oboj zid” za dizajnere i ilustratore korica. Svi su otvoreni za autore iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Slovenije.
Konkursi su za Librum više od promocije. Kroz njih kuća svake godine upozna stotine novih autora, a najbolji među njima postaju njeni pisci. Zato je Librum regionalna, a ne samo beogradska kuća: autori iz Sarajeva, Podgorice, Zagreba ili Skoplja šalju radove, objavljuju na Klubu i rade sa urednicima preko imejla i telefona, bez dolaska u Beograd.
Knjigopolis: društvena mreža čitalaca
Ako je Klub mesto za one koji pišu, Knjigopolis je mesto za one koji čitaju. To je društvena mreža za ljubitelje knjiga, po modelu svetskih servisa za praćenje čitanja, ali na srpskom i sa domaćim katalogom.
Katalog Knjigopolisa ima 65.879 knjiga sa opisima i podacima o izdanju, 29.627 autora, 1.515 izdavača i 148 žanrova. Čitaoci prave police, ocenjuju i prikazuju knjige, učestvuju u izazovima čitanja, okupljaju se u klubovima knjige i pišu prepričavanja sa upozorenjem na otkrivanje radnje.

Za autora koji objavljuje kod Libruma Knjigopolis je izlog. Njegova knjiga stoji u istom katalogu sa knjigama velikih kuća, sa istim mogućnostima da je čitaoci stave na policu, ocene i preporuče.
Librum Studio: od knjige do ekrana
Librum Studio je agencija za titlovanje i audiovizuelnu lokalizaciju, osnovana 2024. Radi sa mrežom od preko 14 stalnih saradnika, a njeni timovi imaju više od 15 godina iskustva u izdavaštvu i rad na više od 5.000 objavljenih naslova. Studio prevodi sa engleskog, nemačkog, francuskog i španskog na srpski i nudi devet usluga, od prevoda i lekture titlova do titlova za gluve i nagluve.
Na prvi pogled studio za titlove nema veze sa samostalnim izdavanjem knjiga. U stvari ima: prevodilački i lektorski standard koji Librum gradi na knjigama isti je onaj koji traže filmske i strimovane platforme. Zato je studio prirodan deo iste kuće. O studiju je Trek pisao u tekstu Librum Studio: prva i najveća agencija za titlovanje u Srbiji.
Softver: alati za srpski jezik koje niko drugi nije napravio
Ovde se Librum najviše razlikuje od svih izdavača u regionu. Kuća je napravila svoj softver za ljude koji pišu na srpskom. Kod drugih izdavača takvih alata nema, a strani servisi srpski podržavaju samo delimično.
Librum Gram
Librum Gram je provera pravopisa i gramatike srpskog jezika, po uzoru na svetske alate za engleski. Radi kao dodatak za pregledače Chrome i Edge i u Safariju na iPhone-u, na latinici i ćirilici. Ne proverava samo pojedinačne reči, nego celu rečenicu: prepoznaje „ja ide” umesto „ja idem”, „on je išla” umesto „on je išao”, zarez pred „ali” i pogrešan padež posle predloga. Motor ima oko 490.000 pravila. Gram se ugrađuje i u ostale Librumove alate.
Librum tastatura
Librum tastatura je srpska tastatura za iPhone i Android. Ima latinicu i ćirilicu, dopisuje kvačice („sta” postaje „šta”) i u traci iznad slova predlaže ispravku cele rečenice. Oslanja se na rečnik od oko 1,87 miliona oblika reči. Sve provere rade na telefonu i bez interneta, pa otkucani tekst ne odlazi na server. Trek je obe aplikacije predstavio u tekstu Librum objavio srpsku tastaturu i Librum Gram za iPhone.

Librum Autor
Librum Autor je profesionalni program za pisanje knjiga, napravljen po ugledu na programe koje koriste pisci u svetu, kao što je Scrivener. Knjiga u njemu nije jedan dugačak dokument, nego je podeljena na delove, poglavlja i scene, a uz rukopis stoje likovi, mesta, istraživanje i plan priče. Projekat počinje izborom šablona, kao što su roman, kriminalistički roman, zbirka pesama, scenario ili publicistika.
Program ima vremensku liniju scena, niti radnje, mapu odnosa među likovima i metodu pahuljice za planiranje romana. Librum Gram je ugrađen, pa se greške podvlače dok se piše, a može se proveriti i ceo rukopis odjednom. Gotov rukopis se izvozi u Word, PDF, EPUB i druge formate. Verzija za Mac je u Mac App Store-u, sa 14 dana besplatnog probnog korišćenja, a verzija za Windows je, prema navodima izdavača, u pripremi. Više o programu u tekstu Librum objavio Librum Autor, srpski program za pisanje knjiga, a kako program radi, pokazuje video.

Librum kviz
Uz alate za pisce Librum ima i aplikaciju za čitaoce i ljubitelje jezika. Librum kviz za iPhone i Android ima četrnaest igara: osam igara znanja i šest igara reči, uz mogućnost da se igra sa drugima. Prvog dana imao je više od 1.000 instalacija. Igre koriste isti rečnik srpskog jezika kao Gram i tastatura.
Ovi alati ne donose Librumu prihod od knjiga, ali grade ono što izdavaču treba više od svega: svakodnevni odnos sa ljudima koji pišu i čitaju na srpskom. Neko ko svaki dan kuca na Librumovoj tastaturi ili ispravlja tekst Gramom zna za Librum i pre nego što napiše prvu knjigu.
Zašto je to celina, a ne spisak usluga
Kada se svi delovi poređaju, vidi se da Librum nije napravio spisak usluga, nego put. Autor piše u programu Librum Autor, uz proveru Librum Grama. Prve tekstove objavljuje na Librum klubu i tamo dobija čitaoce. Rukopis šalje Librumu, gde prolazi uređivanje, lekturu, korekturu i prelom i dobija koricu, ISBN i CIP. Knjigu štampa Librum Print, u ofsetu ili digitalno. Izdanje ide u knjižare, na Knjigopolis, u ePUB i audio format, a uz književni prevod i na Amazon.
Svaki korak se može uzeti i posebno. Autor koji već ima urednika može da uzme samo štampu. Autor koji ima štampanu knjigu može da naruči samo prevod i Amazon. Izdavač to sažima rečima „ne mora sve, ali može sve”. Ali samo kod Libruma u regionu svi ti koraci postoje pod jednim imenom.

Šta još nije gotovo
Da bi slika bila potpuna, treba reći i šta Librum još nema. Aplikacija Librum eBooks, Librum Šop i Librum Market na adresi librum.market su najavljeni i otvaraju se uskoro, ali još nisu dostupni. Librum Autor za Windows je u pripremi. Tržište samostalnog izdavanja u regionu nema zvaničnu statistiku, pa se veličina kuće procenjuje po onome što je javno: broju naslova, katalogu, zajednici i obimu usluga. Po svim tim merama Librum je danas najveći. Sledeća godina pokazaće da li će prodavnice i aplikacija za čitanje to pretvoriti i u najveći promet.
Ono što se već sada vidi jeste promena u tome kako se gleda na samostalno izdavanje. Autor koji objavi sam više ne mora da bira između kontrole nad knjigom i kvaliteta knjige. U Srbiji i regionu mesto gde može da dobije oboje danas se najčešće zove Librum.
Kratko
Šta je Librum? Izdavačka kuća iz Beograda, osnovana 2023, specijalizovana za samostalno objavljivanje knjiga, sa zajednicama pisaca i čitalaca, sopstvenom štamparijom i softverom za srpski jezik.
Koliko knjiga objavi godišnje? Prema podacima izdavača, više od 120 novih naslova godišnje, a katalog ima više od 140 knjiga.
Kome pripadaju prava i zarada? Autoru. Prava na delo ostaju njegova, a prihod od prodaje pripada njemu.
Koje usluge nudi? Uređivanje, lekturu, korekturu, dizajn korica i ilustracije, prelom, ISBN i CIP, premijum ofset i digitalnu štampu, distribuciju u knjižare, književni prevod na engleski, španski, nemački i francuski, formatiranje u ePUB za Kindle, pripremu i postavljanje na Amazon, audio knjige u profesionalnom studiju i promociju.
Koje konkurse Librum organizuje? Konkurse za rukopis, poeziju i kratku priču, među njima „100 najboljih pesama”, „Otkud ja?”, „Marinina crvena haljina” i Veliki regionalni konkurs za angažovanu poeziju 2026, otvoren do 20. decembra. Na konkurse je stiglo više od 4.000 radova iz šest zemalja, a nagrada je najčešće štampana knjiga.
Kada se otvara Librum Market? Uskoro. Biće to tržnica knjiga sa izdanjima izdavača i autora, polovnim knjigama i društvenim igrama.
Koji sajtovi i aplikacije čine Librum? librum.rs, Librum klub, Knjigopolis, Librum House, Librum Studio, Librum Print, Librum Gram, Librum tastatura, Librum Autor i Librum kviz, a Librum eBooks stiže uskoro.