Zašto mozak troši više energije tokom faze snova
Naučna istraživanja dubokih faza sna otkrivaju neočekivane metaboličke procese koji se odvijaju u ljudskom mozgu tokom sanjanja.
Mozak troši energiju brže nego što se ona obnavlja tokom REM faze jer intenzivna unutrašnja obrada informacija u snovima zahteva ogroman napor nervnih ćelija.
Izaberi iznos ili skeniraj kod bez iznosa pa ga upiši u banci. Novac ide direktno na račun autora (GoSimple), Trek ne uzima ništa i nije posrednik u plaćanju.
Na telefonu: preuzmi kod, pa ga u aplikaciji banke učitaj iz galerije.
Misterija energetske potrošnje
Ljudski san se sastoji od nekoliko različitih faza koje se smenjuju tokom noći, a svaka od njih ima svoju specifičnu ulogu u oporavku organizma. Najintenzivnija aktivnost povezuje se sa takozvanom REM fazom, periodom u kojem su snovi najživopisniji i najučestaliji. Iako se ranije smatralo da se mozak tada u potpunosti odmara i regeneriše, nova naučna zapažanja pokazuju sasvim drugačiju sliku. Neurofiziolozi su uočili neobičan fenomen koji se dešava u moždanom tkivu neposredno pred početak i tokom ovog ciklusa.
Tokom dubokog odmora telo prolazi kroz složene promene, a kardiovaskularni sistem pojačava dotok krvi u centralni nervni sistem. Snabdevanje kiseonikom i hranljivim materijama raste kako bi se podržale povišene potrebe moždanih ćelija. Ipak, merenja pokazuju da se nivo raspoložive energije unutar neurona, koja se meri prisustvom adenozin-trifosfata ili ATP-a, zapravo smanjuje. Ovaj paradoks zbunjuje naučnu javnost jer ukazuje na disproporciju između unosa resursa i njihove potrošnje.
Procesi koji se odvijaju dok čovek sanja očigledno iziskuju izuzetno veliku količinu resursa. Neuroni moraju da obrade ogromnu količinu unutrašnjih signala, što dovodi do toga da se gorivo troši brže nego što krvotok može da ga dostavi i obnovi. Istraživanja ovakve vrste pomažu stručnjacima da bolje razumeju osnovne mehanizme svesti i funkcionisanja nervnog sistema tokom noćnog odmora.
Značaj dubokih faza sna
Razumevanje načina na koji centralni nervni sistem upravlja energijom tokom noći otvara vrata novim saznanjima o ljudskoj psihologiji i fiziologiji. San nije pasivno stanje u kojem telo isključuje svoje funkcije, već izuzetno aktivan period metabolizma. Snovi predstavljaju kulminaciju moždane aktivnosti koja angažuje regije zadužene za emocije, memoriju i učenje.
Ovakva otkrića naglašavaju važnost kvalitetnog i neometanog ciklusa odmora za opšte stanje organizma. Kada je prirodna struktura sna narušena, mogu se javiti problemi sa koncentracijom, pamćenjem i kognitivnim sposobnostima sledećeg dana. Zato naučnici nastavljaju da istražuju složene energetske potrebe moždanih ćelija kako bi otkrili sve tajne ljudskog uma i njegovog funkcionisanja tokom noći.
Izvor: ScienceDaily · Fotografija: Pexels / Freepik (ilustracija)