„Pamćenje gusenice se prenosi na leptira, čak i u sledeću generaciju" | Miloš Popović | Agelast 345
Slušanje se nastavlja i kada se ekran ugasi, dok god je ova stranica otvorena. Zvuk dolazi sa servera emisije.
O čemu je epizoda
Da li ste videli naš sajt? https://agelast.io/Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevMetamorfoza leptira jedan je od najfascinantnijih procesa u prirodi, a čak ni nauka još uvek ne može da ga razume u potpunosti.Unutar lutke, stadijuma između gusenice i leptira, gusenica se potpuno razgradi, a sve što ostane je tečnost u kojoj su razbacane pojedinačne ćelije. Iz te tečnosti, leptir se izgradi od nule: sva tkiva, svi organi, delovi tela, krila. Nedavni eksperimenti su pokazali nešto još neobičnije: pamćenje gusenice se prenosi na leptira koji iz nje nastane, pa čak i na njegovu sledeću generaciju.Leptiri na Zemlji postoje više od 300 miliona godina, a nastali su u periodu karbona, pre pojave dinosaurusa. Danas su jedni od najvažnijih bioindikatora stanja ekosistema. Na osnovu prisustva ili odsustva određenih vrsta, naučnici sa velikom preciznošću mogu da utvrde kakvo je zdravlje staništa i koliko su ozbiljne posledice intenzivne poljoprivrede, klimatskih promena ili gubitka podzemnih voda. U Srbiji su tri vrste leptira proglašene regionalno izumrlim, a populacije čak i u zaštićenim područjima beleže dramatičan pad.Leptiri su fascinirali ljudske civilizacije i mnogo pre pojave nauke. Starogrčka reč za leptira je psihe, što istovremeno znači i duša. U astečkoj kulturi, leptiri su smatrani dušama najhrabrijih ratnika i njihovo ubijanje bilo je nezamislivo. Nezavisno od kontinenta i epohe, leptiri su u gotovo svim civilizacijama simbolizovali ljudsku dušu i ponovno rođenje.O evoluciji, biologiji, kulturnoj istoriji i ugroženosti leptira, u novoj epizodi podkasta razgovaramo sa dr Milošem Popovićem, lepidopterologom i ekologom iz Zaječara.Zaposlen je kao viši na
Još iz emisije
- Beograd ima više od 60 tropskih noći godišnje | dr Ivan Simić, dr Ana Šabanović | Agelast 349
- Kojim vrstama preti nestanak? Prva crvena knjiga sisara Srbije | Milan Paunović | Agelast 348
- Kako su evolucija mozga i društveni život doveli do pojave morala? | Biljana Stojković | Agelast 347
- Život i delo Mike Alasa | Matematičar, ribar, izumitelj, putopisac | Saša Šepec | Agelast 346
- „Dobar fotograf je onaj koji čini vidljivim ono što je nevidljivo“ | Muhammed Muheisen | Agelast 344
- „Mi volimo da kažemo, ne da smo lokalni mediji nego mediji zajednice”, Južne vesti/021/Glas Šumadije
- Kako pauci lete kilometrima bez krila i prave mrežu jaču od čelika? | dr Gordana Grbić | Agelast 343
- „Tranzistor je najznačajniji izum modernog doba" | dr Vladimir M. Milovanović | Agelast 342
- „U rimskoj areni u Viminacijumu smo pronašli afričkog leoparda" | dr Sonja Vuković | Agelast 341
- "Kako se u nauci dolazi do najboljeg znanja?", filozofija etike i AI u obrazovanju, dr Vlasta Sikimić
- „Previše nagrada smo dobili, pa sam htio srušiti sve i krenuti od nule" | Damir Urban | Agelast 340

