Da li su podaci o varijabilnosti srčanog ritma na pametnim satovima pouzdani
Novi modeli pametnih satova donose napredne senzore za praćenje spremnosti organizma i varijabilnosti srčanog ritma. Ipak, stručnjaci upozoravaju na razliku između marketinških obećanja i stvarnih naučnih dokaza.
Iako pametni satovi sve češće mere varijabilnost srčanog ritma i indeks spremnosti organizma, ova merenja se zasnivaju na optičkim senzorima koji nisu jednako precizni kao medicinski EKG uređaji i još uvek nemaju čvrsto dokazanu uzročno-posledičnu vezu sa zdravstvenim ishodima.
Izaberi iznos ili skeniraj kod bez iznosa pa ga upiši u banci. Novac ide direktno na račun autora (GoSimple), Trek ne uzima ništa i nije posrednik u plaćanju.
Na telefonu: preuzmi kod, pa ga u aplikaciji banke učitaj iz galerije.
Šta je varijabilnost srčanog ritma
Varijabilnost srčanog ritma predstavlja sitne promene u milisekundama između dva uzastopna otkucaja srca. Ovaj parametar odražava stalnu interakciju između simpatičkog i parasimpatičkog dela autonomnog nervnog sistema, koji kontrolišu odgovor tela na stres i odmor. Zanimljivo je da dve osobe sa potpuno istim brojem otkucaja srca u minuti mogu imati drastično različite vrednosti ove varijabilnosti. Ipak, iako ovaj parametar pruža grubi uvid u stanje nervnog sistema, on sam po sebi nije dovoljan za dijagnostikovanje zdravstvenih poremećaja.
Ključna razlika leži u načinu na koji se ovi podaci prikupljaju. Decenijama unazad, istraživanja koja povezuju nisku varijabilnost sa zdravstvenim rizicima, poput kardiovaskularnih bolesti, sprovođena su pomoću elektrokardiograma. Savremeni nosivi uređaji, međutim, koriste optičku pletizmografiju za merenje pulsa, što zapravo daje varijabilnost pulsa. Ova dva merenja se poklapaju samo kada telo potpuno miruje, dok kretanje unosi značajne razlike. Pored toga, kompanije poput brenda Eight Sleep koriste čak i mehaničke senzore u dušecima za procenu ovih parametara, što je još dalje od direktnog merenja rada srca.
Različiti proizvođači koriste i različite matematičke metode za proračun. Dok jedni koriste standardnu devijaciju intervala, drugi se oslanjaju na precizniju metodu razlika između uzastopnih intervala. Apple se, na primer, tradicionalno oslanja na prvu metodu, dok većina drugih brendova koristi drugu, koja se generalno smatra tačnijom za kratke intervale merenja.
Između marketinga i naučnih dokaza
Tehnološki giganti sve više ulažu u razvoj senzora za praćenje zdravlja kako bi privukli milione korisnika širom sveta. Kompanija Apple je tako predstavila unapređeni sistem senzora na svom pametnom satu, koji donosi indeks spremnosti organizma na skali od nula do deset i čak dvadeset četiri puta učestalije merenje varijabilnosti srčanog ritma. Uz to, uvedene su i funkcije poput procene biološke starosti i praćenja dugovečnosti. Procenjuje se da u Sjedinjenim Američkim Državama više od sto miliona odraslih osoba koristi neki oblik pametnih senzora.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da mnoge od ovih tvrdnji još uvek nemaju čvrsto naučno utemeljenje. Iako su istorijske studije povezivale nisku varijabilnost sa povećanim rizikom od demencije, dijabetesa tipa dva ili kardiovaskularnih problema, to su isključivo asocijacije. Ne postoji dokazana uzročno-posledična veza koja garantuje da će svesno povećanje varijabilnosti srčanog ritma direktno poboljšati opšte zdravstveno stanje pojedinca.
Kako pravilno tumačiti podatke
Za prosečnog korisnika, ovi podaci mogu biti koristan orijentir, ali ih ne treba posmatrati kao apsolutnu istinu. Indeksi spremnosti često kombinuju više različitih merenja kako bi dali jednostavnu ocenu, ali nauka još uvek nije potvrdila njihovu stopostotnu tačnost u predviđanju bolesti ili biološke starosti. Pametni satovi su izuzetni alati za motivaciju i praćenje opštih trendova aktivnosti, ali njihova merenja, naročito tokom kratkih intervala u toku dana, mogu biti neprecizna.
Razumevanje tehnologije iza ovih uređaja pomaže u donošenju boljih odluka o sopstvenom zdravlju, bez nepotrebne panike ili lažnog osećaja sigurnosti. Nosivu tehnologiju treba koristiti kao vodič za zdraviji životni stil, a ne kao zamenu za profesionalne medicinske preglede i savete lekara.
Izvor: Eric Topol, Ground Truths · Fotografija: Pexels / Freepik (ilustracija)