Kako je otkrivena nova ljudska krvna grupa pod nazivom MAL
Decenijska medicinska zagonetka konačno je rešena zahvaljujući savremenim genetskim istraživanjima. Naučnici su identifikovali novu krvnu grupu kod ljudi, što otvara vrata bezbednijim medicinskim procedurama za pacijente sa izuzetno retkim profilima krvi.
Naučnici su identifikovali genetski uzrok iza misterioznog antigena AnWj, koji je prvi put primećen 1972. godine, čime je uspostavljen novi sistem krvnih grupa MAL koji će olakšati pronalaženje retkih davalaca i sprečiti opasne reakcije tokom transfuzije.
Izaberi iznos ili skeniraj kod bez iznosa pa ga upiši u banci. Novac ide direktno na račun autora (GoSimple), Trek ne uzima ništa i nije posrednik u plaćanju.
Na telefonu: preuzmi kod, pa ga u aplikaciji banke učitaj iz galerije.
Značaj sistema krvnih grupa
Većina ljudi je upoznata sa osnovnim sistemima krvnih grupa, kao što su ABO sistem i Rezus faktor, koji određuju da li je neko, na primer, nulta pozitivna ili nulta negativna grupa. Međutim, ljudska krv je znatno složenija nego što se na prvi pogled čini i krije mnoštvo drugih specifičnosti. Na površini crvenih krvnih zrnaca nalaze se brojni proteini i molekuli šećera koji se stručno nazivaju antigeni.
Ovi antigeni služe kao svojevrsne lične karte naših ćelija, omogućavajući odbrambenom sistemu organizma da prepozna šta pripada telu, a šta predstavlja potencijalnu pretnju. Kada osoba primi krv koja sadrži antigene koje njen sopstveni organizam ne poseduje, može doći do burne i opasne reakcije. Imuni sistem počinje agresivno da napada unete ćelije, što može dovesti do teških komplikacija, pa čak i do otkazivanja organa. Zbog toga je detaljno mapiranje svih postojećih antigena i sistema od presudnog značaja za razvoj moderne medicine i bezbednost pacijenata tokom hirurških zahvata i lečenja.
Rešenje misterije iz prošlog veka
Naučna zajednica je nedavno napravila ogroman korak napred rešavanjem medicinske zagonetke koja je mučila stručnjake više od pola veka. Sve je počelo još 1972. godine, kada su istraživači prvi put identifikovali specifičan i neobičan antigen pod nazivom AnWj. Decenijama je poreklo ovog antigena ostalo potpuna nepoznanica, a lekari nisu imali jasne odgovore na pitanje koji genetski faktori upravljaju njegovim prisustvom ili odsustvom u ljudskom telu.
Tokom godina, nedostatak ovih informacija otežavao je rad hematologa širom sveta. Ipak, zahvaljujući savremenim metodama genetskog sekvenciranja i upornom radu stručnjaka, genetski uzrok koji stoji iza ovog fenomena konačno je precizno identifikovan. Ovim uspehom zvanično je uspostavljen potpuno novi sistem krvnih grupa, koji je dobio stručni naziv MAL. Ovo veliko otkriće ne samo da zatvara jedno dugo i komplikovano poglavlje u istoriji medicine, već i otvara nove vidike u razumevanju genetike i evolucije ljudske krvi.
Bezbednija transfuzija za retke pacijente
Praktična primena ovog naučnog dostignuća direktno utiče na spasavanje ljudskih života i unapređenje zdravstvenih sistema. Najveći izazov u prošlosti bio je pronalaženje osoba koje su takozvani AnWj-negativni pacijenti ili davaoci krvi. Pošto je ovaj profil krvi izuzetno redak u opštoj populaciji, identifikacija takvih pojedinaca bila je izuzetno teška, spora i često neizvesna.
Za ove pacijente, primanje standardne krvi koja sadrži AnWj antigen predstavlja ogroman rizik, jer može izazvati veoma opasne i neželjene reakcije tokom transfuzije. Sa novim saznanjima o genetskoj pozadini MAL sistema, medicinske ustanove i laboratorije će moći mnogo brže, lakše i efikasnije da testiraju ljude i identifikuju ove retke davaoce. Na taj način se stvara znatno sigurnija globalna mreža za snabdevanje krvlju, a pacijentima sa specifičnim i retkim potrebama omogućava se brz pristup adekvatnoj i bezbednoj terapiji u kritičnim trenucima.
Izvor: ScienceDaily Health · Fotografija: Pexels / Freepik (ilustracija)