Kako probiotici iz kiselog kupusa pomažu u uklanjanju mikroplastike
Savremena istraživanja otkrivaju da korisne bakterije iz tradicionalno fermentisane hrane mogu imati neočekivanu ulogu u očuvanju zdravlja. Nova saznanja upućuju na mogućnost da određeni mikroorganizmi pomažu u čišćenju organizma od mikroskopskih čestica plastike.
Bakterije iz fermentisane hrane poput kimčija mogu da se vežu za nanoplastiku u probavnom traktu i olakšaju njeno izbacivanje iz tela.
Izaberi iznos ili skeniraj kod bez iznosa pa ga upiši u banci. Novac ide direktno na račun autora (GoSimple), Trek ne uzima ništa i nije posrednik u plaćanju.
Na telefonu: preuzmi kod, pa ga u aplikaciji banke učitaj iz galerije.
Uticaj nanoplastike na živi organizam
Prisustvo sitnih plastičnih čestica u životnoj sredini postalo je predmet intenzivnih naučnih proučavanja širom sveta. Ove mikroskopske tvorevine dospevaju u lanac ishrane i svakodnevno unose u ljudski organizam putem vode, hrane i vazduha. Naučna zajednica nastoji da pronađe načine na koje se može ublažiti nakupljanje ovih materija u tkivima. Istraživanja se često fokusiraju na prirodne mehanizme koji bi mogli podržati procese detoksikacije.
Zagađenje plastikom predstavlja jedan od vodećih ekoloških izazova današnjice sa dubokim posledicama po biološku ravnotežu. Sitne čestice su dovoljno male da prođu kroz ćelijske membrane, što izaziva zabrinutost stručnjaka za ljudsko zdravlje. Razumevanje načina na koje se telo brani od ovakvih stranih tela ključno je za razvoj preventivnih mera. Zbog toga se stručnjaci okreću ispitivanju prirodnih resursa i korisnih mikroorganizama.
Uloga korisnih bakterija u probavi
Naučnici su usmerili pažnju na specifičnu vrstu bakterija koja se prirodno nalazi u fermentisanoj hrani sličnoj tradicionalnom kiselom kupusu i kimčiju. Eksperimenti sprovedeni u laboratorijskim uslovima koji oponašaju sredinu ljudskog digestivnog trakta pokazali su da ovi mikroorganizmi poseduju sposobnost vezivanja za čestice plastike. Time se stvaraju uslovi da se strana tela neutrališu pre nego što izazovu dugoročne probleme u sistemu za varenje.
Tokom posmatranja životinja u eksperimentalnim uslovima, primetno je značajno povećanje količine izbačene plastike kod jedinki koje su primale probiotik. Zabeleženo je da se prisustvo ovih čestica u digestivnom otpadu udvostručilo u poređenju sa kontrolnom grupom. Ovi rezultati otvaraju potpuno nova vrata u oblastinutricionizma i primene probiotskih kultura za zaštitu ljudskog tela od savremenih zagađivača.
Izvor: ScienceDaily Health · Fotografija: Pexels / Freepik (ilustracija)