Kerol Dvek i moć reči „još ne”: zašto verovanje u napredak menja učenje
Psihološkinja sa Stanforda je na TEDx skupu u Norčepingu 2014. ispričala o školi u kojoj učenici nisu dobijali ocenu „nedovoljan”, već „još ne”. Šta je razvojni način razmišljanja, šta su pokazala kasnija velika istraživanja i kako ga primeniti na poslu.
Razvojni način razmišljanja podrazumeva verovanje da se sposobnosti mogu razvijati trudom i strategijama. Umesto doživljavanja neuspeha kao kraja, on pruža mogućnost za napredak.
Izaberi iznos ili skeniraj kod bez iznosa pa ga upiši u banci. Novac ide direktno na račun autora (GoSimple), Trek ne uzima ništa i nije posrednik u plaćanju.
Na telefonu: preuzmi kod, pa ga u aplikaciji banke učitaj iz galerije.
Kerol Dvek je profesorka psihologije na Stanfordu, autorka knjige „Mindset”, objavljene 2006, koja je proslavila pojam razvojnog načina razmišljanja. Na TEDx skupu u švedskom Norčepingu 2014. otvorila je govor pričom o jednoj srednjoj školi u Čikagu, u kojoj učenici koji nisu položili predmet nisu dobijali ocenu nedovoljan, već ocenu „još ne”.
Dva načina razmišljanja
Ocena „nedovoljan” kaže da ste propali. Ocena „još ne” kaže da ste na putu. Dvek je pre mnogo godina dala desetogodišnjacima zadatke malo preteške za njihov uzrast. Neka deca su reagovala sa oduševljenjem i govorila da vole izazov. Druga su doživela zadatak kao katastrofu, jer je neuspeh za njih značio da nisu pametna.
Prvu grupu Dvek opisuje kao decu sa razvojnim načinom razmišljanja: veruju da se sposobnosti mogu razvijati trudom, dobrim strategijama i pomoći drugih. Druga grupa ima fiksni način razmišljanja: veruju da je inteligencija data i nepromenljiva, pa svaki neuspeh preti da otkrije da je nemaju. Navodi i snimanja moždane aktivnosti: kod dece sa razvojnim načinom razmišljanja mozak je bio aktivniji kada su obrađivala greške, dok su deca sa fiksnim gotovo bežala od greške.

Kako se gradi
Dvek preporučuje da pohvaljujemo proces, a ne talenat: trud, strategiju, upornost i napredak, umesto rečenice „pametan si”. Pohvala za pamet, prema njenim ranijim eksperimentima, deci je bila prijatna, ali ih je činila opreznijim: birala su lakše zadatke da bi zaštitila sliku o sebi. Pominje i programe u kojima su učenici učili da mozak jača kao mišić kada rade na teškim zadacima, uz bolje rezultate.
Šta su pokazala kasnija istraživanja
Ideja je doživela ogromnu popularnost, a zatim i preispitivanje. Metaanaliza Viktorije Sisk i saradnika iz 2018. pokazala je da su efekti programa za razvojni način razmišljanja u proseku slabi. S druge strane, velika nacionalna studija u SAD, koju je predvodio Dejvid Jager i objavio u časopisu Nature 2019, pokazala je da kratka intervencija od manje od sat vremena daje mali, ali stvaran napredak u ocenama, posebno kod učenika sa slabijim uspehom, u školama koje to podržavaju.
I sama Dvek je upozorila na pogrešnu primenu: razvojni način razmišljanja nije pohvaljivanje bilo kakvog truda, niti lepa poruka na zidu, već učenje uz dobre strategije i povratnu informaciju.
Na poslu
- Govorite „još ne” umesto „ne znam ovo”.
- Pohvalite strategiju i napredak, ne samo rezultat ili talenat.
- Tretirajte greške kao podatke: šta su nas naučile?
- Uz trud, pomozite ljudima da promene način rada kada ne ide.
Ceo govor je na stranici govora na sajtu TED-a.