Adam Grant i originalni mislioci: zašto malo odlaganja i mnogo loših ideja vode do dobrih
Profesor sa Vortona je na TED2016 priznao da je odbio da uloži u Warby Parker, jednu od najuspešnijih američkih firmi te decenije. Iz te greške izvukao je istraživanje o tome kako razmišljaju ljudi koji smišljaju nove stvari.
Izaberi iznos ili skeniraj kod bez iznosa pa ga upiši u banci. Novac ide direktno na račun autora (GoSimple), Trek ne uzima ništa i nije posrednik u plaćanju.
Na telefonu: preuzmi kod, pa ga u aplikaciji banke učitaj iz galerije.
Pre nekoliko godina, kako priča Adam Grant, jedan njegov student došao je sa idejom: da sa kolegama pokrene internet prodaju naočara, jeftinijih od onih u radnjama. Grant je pitao koliko vremena posvećuju poslu. Studenti su rekli da će svi tokom leta raditi i na stažiranjima, za svaki slučaj, a da je sajt još daleko od gotovog. Grant je zaključio da nisu dovoljno ozbiljni i odbio da uloži. Firma se zvala Warby Parker i postala je jedna od najuspešnijih američkih firmi u svojoj oblasti.
Grant, profesor organizacione psihologije sa Vorton škole Univerziteta u Pensilvaniji, ispričao je ovu priču na TED2016, uz osmeh na sopstveni račun. Zatim je objasnio šta je o originalnim ljudima naučio istražujući upravo takve greške.
Malo odlaganja pomaže
Njegova studentkinja Đihe Šin istražila je vezu odlaganja i kreativnosti. Prema Grantovim rečima, ljudi koji su zadatak odlagali umereno, ostavljajući ideju da „odleži”, bili su kreativniji od onih koji su sve završili odmah i od onih koji su odlagali do poslednjeg trenutka. Kada odmah uradite zadatak, birate prvo, najočiglednije rešenje. Kada ga ostavite, misli nastave da rade u pozadini.
Grant ovo ne nudi kao opravdanje za lenjost, već kao zapažanje: brzina nije uvek vrlina kada je reč o novim idejama. Pominje i istorijske primere, poput Martina Lutera Kinga, koji je, prema Grantu, menjao govor „Imam san” do poslednjeg trenutka, a ključni deo je improvizovao.

Sumnja u ideju, ne u sebe
Originalni ljudi, po Grantu, osećaju strah i sumnju kao i svi ostali. Razlika je u vrsti sumnje. Sumnja u sebe paralizuje: „ja sam loš u ovome”. Sumnja u ideju pokreće: „prvi nacrt je loš, idemo dalje”. Prva vodi u odustajanje, druga u dorađivanje.
Mnogo ideja, mnogo loših
Najbolji način da dođete do dobre ideje je da imate mnogo ideja. Grant navodi istraživanja o kompozitorima poput Betovena i Baha, koji su napisali ogroman broj dela, od kojih su mnoga osrednja. Veći broj pokušaja daje veće šanse za remek-delo. Originalni ljudi nisu oni koji nikad ne greše, već oni koji najviše pokušavaju.
Grant pominje i prednost onoga ko ne stiže prvi. Mnoge uspešne firme nisu bile prve u svojoj oblasti, već su učile na greškama pionira. Uspeh zavisi i od trenutka, ne samo od brzine.
Kako da budete originalniji
- Počnite rano, završite kasnije. Zapišite prvi nacrt odmah, pa ga ostavite da sazri.
- Smišljajte mnogo varijanti, pa birajte. Prva ideja retko je najbolja.
- Tražite mišljenje kolega iz iste oblasti. Istraživanje Džastina Berga, koje Grant navodi u knjizi „Originalni”, pokazalo je da su oni bolji u proceni novih ideja od rukovodilaca.
- Ne dajte sve na jednu kartu. Kao studenti iz Warby Parkera, rizik se može smanjiti a da ideja i dalje živi.
Ceo govor je na stranici govora na sajtu TED-a.