Trek
Početna
Rubrike
Nalog
Trek
podrska@gosimple.space © 2026 Trek · gosimple.agency
24 novih danas Dešavanja Igre
Trek

Dejvid Dojč i Naval Ravikant: kako raste znanje, šta je dobro objašnjenje i zašto imamo razloga za optimizam

U podkastu Tima Ferisa investitor Naval Ravikant razgovara sa oksfordskim fizičarem Dejvidom Dojčem, ocem kvantnog računarstva, o idejama iz knjiga „The Fabric of Reality” i „The Beginning of Infinity”. Skoro dva sata o nauci, bogatstvu, veštačkoj inteligenciji i tome kako da razmišljamo jasnije. Izdvajamo glavne ideje i šta iz njih možete da primenite.

Kratak odgovor

Znanje nastaje kroz četiri povezane teorije koje čine tkanje stvarnosti, a to su Poperova teorija znanja, teorija evolucije, kvantna teorija i teorija računanja.

Dejvid Dojč, fizičar sa Oksforda
Foto: Simon Benjamin / Wikimedia Commons, CC BY 3.0

U martu 2023. Tim Feris je u svom podkastu prepustio mesto domaćina investitoru Navalu Ravikantu, suosnivaču AngelLista, a gost je bio Dejvid Dojč, fizičar sa Oksforda. Dojč važi za oca kvantnog računarstva i autor je dve knjige o tome kako nastaje znanje, „The Fabric of Reality” (1997) i „The Beginning of Infinity” (2011). Naval je na početku rekao da su mu to dve najvažnije knjige koje je pročitao, jer na jednom mestu spajaju najdublje teorije koje imamo u jednu sliku sveta. Feris je najavio da razgovor nije za fizičare i filozofe, već za radoznale ljude koji žele da jasnije razmišljaju.

Četiri niti

Radni naslov prve knjige bio je „Teorija svega”, napola u šali. Dojč objašnjava da su četiri najdublje teorije koje imamo toliko povezane da nijednu ne možete zaista razumeti bez ostale tri: Poperova teorija znanja, teorija evolucije u modernom obliku kakav je popularizovao Ričard Dokins, kvantna teorija i teorija računanja. Te četiri niti čine „tkanje stvarnosti”. Naval je dodao da je Dojč dao originalan doprinos svakoj od njih. Kvantni računar je, na primer, nastao krajem sedamdesetih kao uzgredni proizvod: Dojč je smišljao eksperiment kojim bi se proverila teorija o paralelnim svetovima, i za to mu je trebala mašina koja računa kvantnim bitovima.

Znanje ne počinje posmatranjem

Školska slika naučnog metoda glasi: posmatraš, skupiš dovoljno podataka i iz njih izvedeš zakon. Naval ju je opisao sa podsmehom, a Dojč se složio da je pogrešna u svakom delu. Svako posmatranje je već obojeno teorijom. Znanje počinje problemom, sukobom između onoga što mislimo i onoga što vidimo, ili između dve ideje. Na problem odgovaramo pretpostavkom, a pretpostavku kritikujemo. Eksperiment ima smisla tek kad postoje bar dve suprotstavljene ideje koje treba razlučiti. Ako postoji samo jedna, a rezultat joj protivreči, razumno je prvo posumnjati u aparat, a ne u zakone fizike. Eksperimentalna fizika je, kaže, uglavnom otklanjanje grešaka, kao programiranje.

Poper je u prvom predavanju kao profesor naučnog metoda rekao studentima da naučni metod ne postoji: nema ručke koju okrenete pa sa druge strane izađe znanje. Postoji tradicija kritike, i to je ono što je prosvetiteljstvo donelo. Institucije nauke su u tom smislu mudrije od pojedinaca: i kad naučnici brane postojeće stanje, sistem provera i doktorata na kraju gura ka boljoj teoriji. Ranije je novo znanje moralo da se slaže sa postojećim, a danas mora da mu protivreči.

Naval Ravikant
Naval Ravikant, investitor i suosnivač AngelLista, vodio je razgovor sa Dojčem. Foto: kris krüg / Wikimedia Commons, CC BY-SA 2.0

Zato je tokom pandemije stalno ponavljao rečenicu koja nikome nije prijala: to se ne zna. „Nauka” nije autoritet koji izdaje gotove odgovore, kao što ih ne izdaje ni politička ideologija. Iz toga da li stavljate pojedinca iznad zajednice ne može da se izvede kako se ponaša virus.

Dobro objašnjenje se teško menja

Naval je rekao da mu je pojam dobrog objašnjenja unapredio razmišljanje više od bilo čega drugog. Dojč ga definiše ovako: objašnjenje je priča koja objašnjava nešto što vidimo, a dobro je ono koje se ne može lako izmeniti, a da i dalje objašnjava isto. Naval je podsetio na primer iz knjige. Stari Grci su godišnja doba objašnjavali mitom o Persefoni, koja deo godine provodi u podzemnom svetu. Ali zašto baš Persefona, zašto podzemni svet, zašto baš to doba godine? Sve se može zameniti, a mit „radi” jednako dobro, dakle ništa ne objašnjava. Nagib Zemljine ose od oko 23,5 stepeni objašnjava i godišnja doba, i dužinu dana, i razliku između severa i juga, a ako promenite bilo šta u toj tvrdnji, objašnjenje se raspada.

Dojč je dodao da dobra objašnjenja nastaju iz loših. Nauka počinje mitovima, a do boljeg se stiže tako što se priče menjaju, kritikuju i zadrži ona koja izdrži kritiku.

Odakle optimizam

Iz ideje o dobrom objašnjenju Dojč izvodi princip optimizma. Reći „ovo se nikada neće moći razumeti” je isto što i natprirodno objašnjenje: kao kad u antičkoj drami bog siđe na mašini i razreši zaplet. Moglo je da se završi i drugačije, pa ništa nije objašnjeno. Ako takva objašnjenja odbacimo, ostaje da svaki problem može da se reši, osim ako ga ne zabranjuje neki zakon fizike. Sve ostalo je pitanje znanja. Feris je pitao da li to vodi u samozadovoljstvo, kao i „biće sve u redu”. Dojčev odgovor je da ne vodi: optimizam ne kaže da će rešenje doći samo, već da ga je moguće pronaći.

Bogatstvo je ono što umete da uradite

Definiciju bogatstva iz ovog razgovora Naval je, kako kaže, usvojio umesto svih svojih ranijih. Bogatstvo nije broj, već skup promena u svetu koje ste sposobni da izvedete. Novac, energija i zemlja su samo grubo povezani sa tim, i dugoročno ih nadrasta znanje. Resursi nisu zatečena zaliha koju trošimo: stena postaje ruda kad geolog shvati šta je u njoj, a da je niko nije ni dotakao. Asteroidi su postali vredniji čim je neko smislio kako bi se rudarili, iako to još niko nije uradio. Vatra je od drveta napravila gorivo, fisija od uranijuma izvor energije.

Ljudi nisu sporedna pojava u svemiru

Uobičajena priča kaže da smo sitna hemijska pena na prosečnoj planeti. Dojč tvrdi suprotno. U svemiru važi pravilo da veliko i energično utiče na malo, a ne obrnuto: kometa udari u Sunce i nestane, Sunce to ni ne primeti. Život je to pravilo prekršio: jedna mutacija koja je donela fotosintezu sa kiseonikom promenila je atmosferu cele planete. Ljudi ga krše još jače. Posmatrač iz druge galaksije koji vidi kako asteroid skreće sa putanje ka Zemlji znao bi da tu postoji nešto što stvara znanje. Evolucija to ne bi mogla, jer napreduje samo korak po korak, a čovek može da zamisli rešenje unapred, kao lovac koji uzme zapaljenu granu da mu osvetli put kući.

Veštačka inteligencija nije opšta inteligencija

Ovaj deo danas zvuči aktuelnije nego 2023. Dojč razlikuje veštačku inteligenciju, kakvu imamo, od opšte veštačke inteligencije, kakvu još nemamo, i kaže da su gotovo suprotne. Dobar program za šah ili ćaskanje je onaj čiji je izlaz sve uže ograničen: ne sme da izgubi, ne sme da kaže pogrešnu stvar. Opšta inteligencija bi morala da smisli nešto što niko nije predvideo, pa i da odbije da odgovori. Ne nastaje gomilanjem računarske snage, već tek kad se filozofski razume šta je stvaralaštvo. Kad nastane, biće osoba, kao i čovek, sa istim pravom na grešku. Pokušaj da joj se „zaključa” razmišljanje uporedio je sa čipom lojalnosti ugrađenim u mozak: ko misli da svoj stav može da odbrani samo tako, nema mnogo poverenja da je u pravu.

Iz toga Naval izvlači zaključak za vaspitanje: važnije mu je da dete bude neposlušno nego poslušno, jer iz neposlušnosti dolaze nove ideje. Dojč je dodao da su roboti i univerzalne mašine savršeno poslušni, i baš zato će uvek trebati ljudi koji im daju nove zadatke.

Kako čitati i učiti

Na pitanje šta da pročita neko bez znanja fizike, Dojč nije dao spisak. Savetovao je da ne idete za tim šta „treba” da ste naučili, već da krenete od onoga što vam je zaista zanimljivo i pratite to dalje. Ne veruje u nastavne planove ni u uske predmete. Preporučio je Popera i istoričara Tomasa Makolija, čija je istorija Engleske zapravo filozofija istorije. Naval je dodao svoje iskustvo: Dojčeve knjige čita iznova, nema poena za brzinu ni za redosled, i tek pri trećem ili četvrtom čitanju primeti posledice koje stoje u jednoj rečenici. Za početak preporučuje prva tri i poslednjih nekoliko poglavlja knjige „The Beginning of Infinity”, koja ne traže matematiku, a za lakši ulaz u Popera knjigu Brajana Megija i podkast Breta Hola koji Dojčeve knjige prolazi poglavlje po poglavlje. Ceo spisak pomenutih knjiga i autora je na stranici epizode podkasta Tima Ferisa.

Šta poneti

  • Test promenljivosti. Kad čujete objašnjenje, zašto prodaja pada ili zašto je projekat kasnio, pitajte: da li bi priča jednako „radila” i da se promeni glavni uzrok? Ako bi, nije objašnjenje.
  • Počnite od problema, ne od podataka. Gomilanje brojki bez jasne pretpostavke ne daje znanje.
  • Neka postoje bar dve ideje. Test ima smisla kad nešto može da presudi između njih.
  • Bogatstvo je znanje. Pitajte šta novo umete da uradite, a ne samo koliko imate.
  • Čuvajte mogućnost ispravke. U timu, firmi i društvu najopasnije je ono što zabranjuje kritiku.
  • „Ne znamo” je pošten odgovor, i početak, a ne kraj, potrage.

Imaš pitanje za autora?

Pošalji ga direktno autoru (Trek). Odgovor stiže na tvoj imejl.

46 pregleda
Trek
Autor

Trek

0 pratilaca

Trek je poslovna platforma za čitaoce i autore: startapi, firme, inovacije, ekonomija, marketing, propisi i karijera. Pod ovim potpisom izlaze tekstovi redakcije, vodiči i analize koje ne potpisuje jedno ime.

Pitanja i odgovori

Koje su četiri najdublje teorije o stvarnosti?

To su Poperova teorija znanja, teorija evolucije, kvantna teorija i teorija računanja.

Šta je tkanje stvarnosti?

Tkanje stvarnosti čine četiri povezane teorije koje su toliko isprepletane da nijednu ne možete razumeti bez ostale tri.

Kako je nastao kvantni računar?

Kvantni računar je nastao kao uzgredni proizvod dok je Dejvid Dojč smišljao eksperiment za proveru teorije o paralelnim svetovima.

Izvori

  1. stranici epizode podkasta Tima Ferisa
Prijavi ovaj tekst redakciji
Prijave pregleda redakcija. Zloupotreba obrasca vodi u blokadu.

Komentari (0)

Budi prvi koji komentariše ovaj članak.

Ostavi komentar

Imaš nalog? Prijavi se ili nastavi preko Google-a, ili komentariši kao gost:

Stigao si do kraja ovog lanca čitanja.

Otkrij još tekstova