Trek
Piši za Trek

Objavljuj svoje tekstove. Paketi za autore i firme.

Pogledaj pakete

„Najkorisnija knjiga koju sam ikada pročitao": šta svetski stručnjaci i mediji kažu o „Početku beskonačnosti"

Od šefa OpenAI-ja, preko najuticajnijih investitora Silicijumske doline, do Harvarda, Njujork tajmsa i Ekonomista: pregled onoga što su najveća svetska imena rekla o knjizi koja u septembru 2026. stiže na srpski.

„Najkorisnija knjiga koju sam ikada pročitao": šta svetski stručnjaci i mediji kažu o „Početku beskonačnosti"

Kratak odgovor

Sem Altman (OpenAI) zove je svojom omiljenom knjigom, Naval Ravikant „najboljom knjigom u poslednjih 20 godina", Stiven Pinker „blistavom", a Njujork tajms „briljantnom i uzbudljivom". Na Goodreads-u drži ocenu 4,2 uz više od 10.000 glasova. Srpsko izdanje objavljuje Librum u septembru 2026.

Retko koja knjiga ideja dobije ovakve ocene, i to iz toliko različitih svetova. Pred vama je pregled onoga što su najveća imena tehnologije, nauke i novinarstva rekla o „Početku beskonačnosti" Dejvida Dojča.

Sem Altman, izvršni direktor kompanije OpenAI

Čovek koji stoji iza ChatGPT-a godinama ponavlja da je ovo njegova omiljena knjiga. „Ako bih morao da izaberem jednu omiljenu knjigu, izabrao bih ovu", kaže Altman, uz obrazloženje koje se posebno tiče našeg vremena: „Čak i ako ne pročitate celu, prvih četrdesetak strana je najlepše optimističan pogled na to zašto, čak i u svetu sa veštačkom inteligencijom, nikada nećemo ostati bez stvari koje treba raditi, problema koje treba rešavati i stvari koje treba istraživati." Zašto AI svet toliko drži do ove knjige, raspisali smo u tekstu „Početak beskonačnosti" i veštačka inteligencija.

Naval Ravikant, investitor i suosnivač platforme AngelList

Naval, čije objave o bogatstvu i sreći čita ceo internet, o susretu sa knjigom govori gotovo religiozno: „Otvorio sam je i ušla mi je u mozak kao virus. Shvatio sam da je to najbolja knjiga koju sam pročitao u poslednjih dvadeset godina." I još: „Mislim da je to zapravo najkorisnija knjiga koju sam ikada pročitao. Jedna je od vrlo retkih knjiga za koje osećam da su me učinile mnogo pametnijim." Naval knjigu iznova čita već deset godina, a sa predavačem Bretom Holom snimio je i serijal podkasta posvećen isključivo njenim idejama.

Patrik Kolison, suosnivač i direktor kompanije Stripe

Kolison, koji važi za najnačitanijeg čoveka Silicijumske doline, kratko i jasno: „Zaista prelepa moderna filozofska knjiga."

Stiven Pinker, profesor psihologije na Harvardu

Autor bestselera „Bolji anđeli naše prirode" ocenio je knjigu jednom rečju: „Blistavo." U tekstu za britanski Gardijan opisao ju je kao „duboku teoriju o tome zašto je čovečanstvu suđeno da napreduje" i pohvalio Dojča što „predstavlja nauku kao silu boljitka, koja nas tera da objašnjavamo svet, a da istovremeno priznamo sopstvenu pogrešivost".

Dejvid Albert, profesor filozofije na Univerzitetu Kolumbija

U prikazu za Njujork tajms, jedan od najcenjenijih filozofa fizike nazvao je knjigu „briljantnom i uzbudljivom", a o samom autoru napisao rečenicu koja se i danas citira: Dojč je „toliko pametan, i toliko neobičan, i toliko kreativan, i toliko neiscrpno radoznao, i tako živopisno intelektualno živ" da je čitati ga doživljaj sam po sebi.

Piter Forbs, književni kritičar lista Indipendent

Forbs je otišao možda i najdalje: Dojča je proglasio „računarskim fizičarem ravnim njegovim uzorima, Alanu Tjuringu i Ričardu Fajnmanu", uz ocenu da je čitati ga „doživljaj najvišeg nivoa diskursa dostupnog na ovoj planeti".

Šta su napisali svetski mediji

Ekonomist„Provokativna i ubedljiva", zaključci „jednako duboki", teme „od veštačke inteligencije do evolucije kulture i kreativnosti"
Vol strit džornalu prikazu „Grešiti znači napredovati", Džon Horgan: argumenti izneti „sa strašću, maštom i osobenom genijalnošću", knjiga je „ubedljiv izazov naučnom redukcionizmu"
Njujork tajms„briljantna i uzbudljiva" (Dejvid Albert)
Gardijan„Blistavo", „duboka teorija o tome zašto je čovečanstvu suđeno da napreduje" (Stiven Pinker)
Kirkus rivjuz„Filozofsko istraživanje napretka, iznenađujuće pregledno i podsticajno za razmišljanje"
Goodreadsocena 4,2 od 5, više od 10.000 glasova čitalaca
Tri sveta, jedna knjiga TEHNOLOGIJA Altman (OpenAI) Ravikant, Kolison (Stripe) NAUKA I FILOZOFIJA Pinker (Harvard) Albert (Kolumbija) MEDIJI Ekonomist, NYT, Gardijan, WSJ, Indipendent, Kirkus „Početak beskonačnosti"
Kada se u oceni slože preduzetnici, naučnici i kritika, obično se dogodilo nešto veliko.

A šta kaže nauka o samom autoru?

Možda je najjača preporuka knjige biografija čoveka koji ju je napisao. Dojč je otac kvantnog računarstva, član britanskog Kraljevskog društva, dobitnik dve Dirakove nagrade, Njutnove medalje za 2021. i Breakthrough nagrade za fundamentalnu fiziku za 2022, vredne 3 miliona dolara. Kada takav um napiše knjigu o tome dokle ljudsko znanje može da doraste, svet sluša. O čemu knjiga govori i kojih 7 ideja iz nje vredi poneti, pročitajte u našim vodičima.

Česta pitanja

Koja je omiljena knjiga Sema Altmana?

„Početak beskonačnosti" Dejvida Dojča. Altman je više puta javno rekao da bi je izabrao kada bi morao da izdvoji jednu jedinu.

Šta je Naval Ravikant rekao o „Početku beskonačnosti"?

Da je to najbolja knjiga koju je pročitao u poslednjih dvadeset godina i najkorisnija knjiga koju je ikada pročitao, jer mu je dala osnovu za procenu šta je istina.

Da li je knjiga dobila i kritike?

Jeste, kao i svaka velika knjiga. Deo kritičara smatra da je Dojč ubedljiviji u fizici nego kada ideje širi na estetiku i moral. Ali i najstroži prikazi, poput onog u Njujork tajmsu, zovu je briljantnom.

Kada srpski čitaoci mogu da je čitaju?

Od septembra 2026, kada je objavljuje izdavačka kuća Librum, koja je otkupila prava za srpsko izdanje.

„Početak beskonačnosti" Dejvida Dojča izlazi na srpskom jeziku u septembru 2026, u izdanju izdavačke kuće Librum. Do izlaska, pogledajte objavljene knjige Libruma, a za obaveštenje o pretprodaji javite se preko kontakt forme.

132 pregleda
T
Autor · Izdavaštvo, pisanje i knjiga kao zanat

Trek Knjiga

0 pratilaca

Rubrika Treka o tome kako knjiga nastaje: od rukopisa i urednika, preko preloma i korica, do štampe, ISBN-a i knjižare. Konkretno, sa brojevima i rokovima.

Komentari (0)

Budi prvi koji komentariše ovaj članak.

Ostavi komentar

Imaš nalog? Prijavi se — ili komentariši kao gost: