Čovek je izmenio 70% kopnenih površina za svoje potrebe – kakve su posledice? | Ana Vuković Vimić
Slušanje se nastavlja i kada se ekran ugasi, dok god je ova stranica otvorena. Zvuk dolazi sa servera emisije.
O čemu je epizoda
Podržite nas na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs2. Facebook: / mazdasrbija3. Instagram: / mazda.rs7. jul ove godine ni po čemu ne bi bio posebno značajan datum da se nije desila velika oluja koja je napravila značajnu materijalnu štetu, ali više od toga, odnela je Ćacilend. To je, verovatno, prva asocijacija za mnoge. Ono što je neobično u vezi sa ovom olujom je to da je ona bila — prašinska. Ali, šta je prašinska oluja, kako nastaje i zašto je važno razumeti ovaj fenomen? Kakve veze ona ima sa klimatskim promenama, kakve veze ima sa nesavesnim delovanjem čoveka i koliko dalekosežne posledice mogu da budu? I zašto su baš ovakve oluje počele da se pojavljuju na našem podneblju? Istog dana, pored snimaka Ćacilenda koji leti, pojavili su se i snimci sa pogledom na Dunav, ali se Dunav ne vidi — od čestica prašine. Ubrzo potom primetili smo i fenomen takozvanih „prašinskih đavola", to jest „dust devils", a u pitanju su vrtlozi vazduha koji su veoma neobični za naše podneblje. Ovaj fenomen je vrlo jasan i nedvosmislen simptom koji ukazuje na to da je počeo proces takozvane dezertifikacije zemljišta ili kako bismo mi rekli — pustošenje, kao posledica klimatskih promena, ali i nesavesnog tretiranja obradivih površina. Sa sobom nosi i potencijal za zarazu poznatiju kao „valley fever", (groznica doline), a ukoliko ne budemo uradili nešto u vezi sa time, ovaj problem će biti sve veći, opasniji i učestaliji. Naravno, država sredstva za prognozu, mapiranje i rano upozoravanje ne izdvaja, iako kadrova imamo, ali to je samo mali deo problema sa kojim se suočavamo. O fenomenu prašinskih oluja, ali i mnogo više od toga, ra
Još iz emisije
- Beograd ima više od 60 tropskih noći godišnje | dr Ivan Simić, dr Ana Šabanović | Agelast 349
- Kojim vrstama preti nestanak? Prva crvena knjiga sisara Srbije | Milan Paunović | Agelast 348
- Kako su evolucija mozga i društveni život doveli do pojave morala? | Biljana Stojković | Agelast 347
- Život i delo Mike Alasa | Matematičar, ribar, izumitelj, putopisac | Saša Šepec | Agelast 346
- „Pamćenje gusenice se prenosi na leptira, čak i u sledeću generaciju" | Miloš Popović | Agelast 345
- „Dobar fotograf je onaj koji čini vidljivim ono što je nevidljivo“ | Muhammed Muheisen | Agelast 344
- „Mi volimo da kažemo, ne da smo lokalni mediji nego mediji zajednice”, Južne vesti/021/Glas Šumadije
- Kako pauci lete kilometrima bez krila i prave mrežu jaču od čelika? | dr Gordana Grbić | Agelast 343
- „Tranzistor je najznačajniji izum modernog doba" | dr Vladimir M. Milovanović | Agelast 342
- „U rimskoj areni u Viminacijumu smo pronašli afričkog leoparda" | dr Sonja Vuković | Agelast 341
- "Kako se u nauci dolazi do najboljeg znanja?", filozofija etike i AI u obrazovanju, dr Vlasta Sikimić
- „Previše nagrada smo dobili, pa sam htio srušiti sve i krenuti od nule" | Damir Urban | Agelast 340

