Kako su dvonožni hod i veliki mozak uticali na porođaj i preživljavanje | Dr Sofija Stefanović | 272
Slušanje se nastavlja i kada se ekran ugasi, dok god je ova stranica otvorena. Zvuk dolazi sa servera emisije.
O čemu je epizoda
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Tridesetih godina prošlog veka u neolitskim naseljima na arheološkom lokalitetu Starčevo, u blizini Pančeva, pronađeni su brojni artefakti čija je funkcija bila nepoznata sve do 2019. godine. Spekulisalo se šta mogu da budu: od alata za obradu drveta, preko alata za obradu kože, pa sve do ritualnih predmeta, jer su bili široko rasprostranjeni tokom neolitskog perioda. Tek dolaskom naše ovonedeljne gošče, prof. dr Sofije Stefanović, pokrenut je projekat BIRTH koji je podržao Evropski istraživački savet sa skoro dva miliona evra, u kojem je angažovan tim stručnjaka sa njome na čelu, nakon kojeg su, bez svake sumnje, dokazali da su u pitanju neolitske kašičice koje su korišćene da bi se pravile kašice za bebe. Prema njenim rečima: „Čovek može da vidi samo ono na šta mu je um pripremljen." Naša istorija je ispunjena nasiljem, ratovima, revolucijama i prevratima, ali se niko u akademskoj zajednici u tom kontekstu nije bavio materinstvom, porođajem i odgojem potomstva kao jednim od ključnih mehanizama za razumevanje opstanka vrste kroz istoriju, to jest, sve do dr Sofije Stefanović. Zašto je ova tema značajna? U evoluciji su nas dve karakteristike odredile kao vrstu: dvonožni hod i veliki mozak. Ali u evoluciji svaka promena ide uz određenu cenu, a u našem slučaju u pitanju je sužavanje i produžavanje karlice, čime se sužava i porođajni kanal, a veliki mozak pomera period rođenja u najraniju fazu, kada je dete potpuno bespomoćno i osetljivo. Ovi elementi predstavljali su veliki rizik za preživljavanje i prema reči
Još iz emisije
- Beograd ima više od 60 tropskih noći godišnje | dr Ivan Simić, dr Ana Šabanović | Agelast 349
- Kojim vrstama preti nestanak? Prva crvena knjiga sisara Srbije | Milan Paunović | Agelast 348
- Kako su evolucija mozga i društveni život doveli do pojave morala? | Biljana Stojković | Agelast 347
- Život i delo Mike Alasa | Matematičar, ribar, izumitelj, putopisac | Saša Šepec | Agelast 346
- „Pamćenje gusenice se prenosi na leptira, čak i u sledeću generaciju" | Miloš Popović | Agelast 345
- „Dobar fotograf je onaj koji čini vidljivim ono što je nevidljivo“ | Muhammed Muheisen | Agelast 344
- „Mi volimo da kažemo, ne da smo lokalni mediji nego mediji zajednice”, Južne vesti/021/Glas Šumadije
- Kako pauci lete kilometrima bez krila i prave mrežu jaču od čelika? | dr Gordana Grbić | Agelast 343
- „Tranzistor je najznačajniji izum modernog doba" | dr Vladimir M. Milovanović | Agelast 342
- „U rimskoj areni u Viminacijumu smo pronašli afričkog leoparda" | dr Sonja Vuković | Agelast 341
- "Kako se u nauci dolazi do najboljeg znanja?", filozofija etike i AI u obrazovanju, dr Vlasta Sikimić
- „Previše nagrada smo dobili, pa sam htio srušiti sve i krenuti od nule" | Damir Urban | Agelast 340

