U Rimu je najveće jato čvoraka na svetu | 10 miliona ptica | dr Asja Jelić, fizičarka | Agelast 266
Slušanje se nastavlja i kada se ekran ugasi, dok god je ova stranica otvorena. Zvuk dolazi sa servera emisije.
O čemu je epizoda
Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook: / mazdasrbija 3. Instagram: / mazda.rs Prošle godine u nekom trenutku saznao sam za veliku konferenciju fizičara koja se održavala u Nišu. Kada sam pogledao spisak gostiju, to jest, tema koje pokrivali, jedna mi je bila posebno zanimljiva: murmuracija čvoraka. Tada sam saznao, naravno, da je murmuracija reč koja opisuje okupljanja čvoraka u izuzetno velika jata. U pitanju je, zapravo, najveće okupljanje čvoraka na svetu koje se svake godine dešava u Rimu na početku zime. Nauka ne zna zašto se to dešava (nije zbog parenja, nije ni zbog predatora, kao ni drugih uobičajenih razloga za okupljanja različitih vrsta u jata), ali rezultat su jata koja broje i do 10 miliona jedinki koje tokom tih nekoliko zimskih meseci iz nepoznatog razloga svakoga dana pred zalazak sunca poleću i lete velikom brzinom u veličanstvenim formacijama koje ne razumemo. Taj ples, ispostaviće se, fascinira ljude već hiljadama godina. Fizičari i matematičari širom sveta pokušavaju da razumeju njihova kretanja, njihovu komunikaciju tokom leta i pokušavaju da naprave različite modele predviđanja njihovog kretanja u oblasti statističke fizike, ne samo zbog brojnih oblika praktične primene, od medicine do regulisanja gužvi i kretanja ljudi u urbanim zonama i na masovnim okupljanjima, već zbog razumevanja zakona prirode koji su nam još uvek nepoznati. Od rojenja insekata, preko jata riba, pa sve do mikroskopskih formacija, od bakterija i načina na koji nam zarastaju rane na telu, pa sve do samih čvoraka o kojima govorimo. U vezi sa ovom temom je tu i naša nova gošća, dr Asja Jelić iz
Još iz emisije
- Beograd ima više od 60 tropskih noći godišnje | dr Ivan Simić, dr Ana Šabanović | Agelast 349
- Kojim vrstama preti nestanak? Prva crvena knjiga sisara Srbije | Milan Paunović | Agelast 348
- Kako su evolucija mozga i društveni život doveli do pojave morala? | Biljana Stojković | Agelast 347
- Život i delo Mike Alasa | Matematičar, ribar, izumitelj, putopisac | Saša Šepec | Agelast 346
- „Pamćenje gusenice se prenosi na leptira, čak i u sledeću generaciju" | Miloš Popović | Agelast 345
- „Dobar fotograf je onaj koji čini vidljivim ono što je nevidljivo“ | Muhammed Muheisen | Agelast 344
- „Mi volimo da kažemo, ne da smo lokalni mediji nego mediji zajednice”, Južne vesti/021/Glas Šumadije
- Kako pauci lete kilometrima bez krila i prave mrežu jaču od čelika? | dr Gordana Grbić | Agelast 343
- „Tranzistor je najznačajniji izum modernog doba" | dr Vladimir M. Milovanović | Agelast 342
- „U rimskoj areni u Viminacijumu smo pronašli afričkog leoparda" | dr Sonja Vuković | Agelast 341
- "Kako se u nauci dolazi do najboljeg znanja?", filozofija etike i AI u obrazovanju, dr Vlasta Sikimić
- „Previše nagrada smo dobili, pa sam htio srušiti sve i krenuti od nule" | Damir Urban | Agelast 340

