Den Gilbert: iznenađujuća nauka o sreći, ili zašto smo srećniji nego što predviđamo
Harvardski psiholog Den Gilbert je na TED2004 tvrdio da ljudi imaju „psihološki imuni sistem” koji im pomaže da budu srećni i kada ne dobiju ono što žele. Zašto loše predviđamo šta će nas usrećiti i šta to znači za odluke.
Izaberi iznos ili skeniraj kod bez iznosa pa ga upiši u banci. Novac ide direktno na račun autora (GoSimple), Trek ne uzima ništa i nije posrednik u plaćanju.
Na telefonu: preuzmi kod, pa ga u aplikaciji banke učitaj iz galerije.
Den Gilbert je profesor psihologije na Harvardu i autor knjige „Kako se spotičemo o sreću” iz 2006. Na TED2004 počeo je pitanjem: šta mislite, da li biste bili srećniji godinu dana posle dobitka na lotou ili godinu dana posle nesreće posle koje ostanete paralizovani?
Pristrasnost udara
Gotovo svi odmah biraju loto. Gilbert navodi podatke da su, godinu dana posle tih događaja, dobitnici i paralizovani bili otprilike podjednako zadovoljni životom. Pozivao se na istraživanja poput rada Filipa Brikmana i saradnika iz 1978. Poenta nije da su nesreće nevažne, već da gotovo uvek precenjujemo koliko će nas jak i dugotrajan biti uticaj nekog događaja. Psiholozi to zovu pristrasnost udara.
Gilbert kaže da to važi i za manje stvari: izgubljene izbore, raskid, unapređenje koje nismo dobili. Nekoliko meseci kasnije, većina ljudi je zadovoljnija nego što je predviđala.
Sintetička sreća
Zašto? Gilbert tvrdi da imamo psihološki imuni sistem, uglavnom nesvesne procese kojima menjamo pogled na svet da bismo se u njemu osećali bolje. Kada ne dobijemo ono što smo želeli, stvaramo ono što on zove sintetička sreća. Kultura nas uči da je takva sreća manje vredna od prirodne, koju dobijamo kada dobijemo ono što želimo. Gilbert kaže da je jednako stvarna i trajna.

Eksperiment sa fotografijama
Najzanimljiviji deo govora je eksperiment koji je izveo sa Džejn Ebert. Studenti su na kursu fotografije razvijali crno-bele fotografije, pa birali dve najbolje. Morali su da zadrže jednu, a drugu da ostave. Jednoj grupi je rečeno da je odluka konačna, a drugoj da imaju nekoliko dana da se predomisle. Studenti kojima je odluka bila konačna kasnije su više voleli svoju fotografiju. Oni koji su mogli da promene odluku bili su manje zadovoljni, ali su, kada su ih pitali unapred, gotovo svi birali da imaju mogućnost promene.
Pouka je da sloboda da se predomislimo, iako je volimo, ponekad sprečava psihološki imuni sistem da radi svoj posao.
Ograde
Kasnija istraživanja pokazala su da prilagođavanje nije potpuno za sve događaje: dugotrajna nezaposlenost, teška invalidnost i gubitak partnera kod nekih ljudi trajno smanjuju zadovoljstvo životom. Psihološki imuni sistem je moćan, ali ne i svemoćan.
Šta poneti
- Pre velike odluke setite se: i dobar i loš ishod verovatno će vas promeniti manje nego što mislite.
- Kada odlučite, zatvorite opciju. Beskonačno preispitivanje smanjuje zadovoljstvo izborom.
- Pitajte ljude koji su već prošli kroz isto, umesto da samo zamišljate kako će biti.
Ceo govor je na stranici govora na sajtu TED-a.